U Sarajevu promovirano djelo “Drevna Bosna” autora akademika Muamera Zukorlića (AUDIO)
, Published in Magazin Featured- font size decrease font size increase font size
U velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana je promocija knjige “Drevna Bosna” autora akademika Muamera Zukorlića.
Ovo je prva promocija djela akademika Zukorlića u Sarajevu, pored njega o knjizi su govorili predsjednik BANU akademik Muhamed Filipović i akademik Mehmed Akšamija. Na promociji je prisustvovala delegacija Mešihata IZ-e u Srbiji, reis-ul-lema IZ u BiH dr. Husein ef. Kavazović, akademici, intelektualci, istraživači, studenti, učenici, te građani Sarajeva.
Prepuna kongresna sala odisala je književno-naučnim riječima. Akademik Akšamija obrativši se publici istakao je:
”Od 74.-75. godine do danas nastojao sam obići veliki broj arhiva i sakupiti dokumente koji su vezani za Bosnu. Stare kulturno-historijske karte, razna dokumenta u ovom djelu se po prvi put pojavljuju. Pored svih bitnih podataka nastojali smo i kompletnu heuraliku Bosne objaviti, što su pečat, povelje. S ponosom mogu reći da je ovo jedan projekat koji je radio Bošnjak uz pomoć Bošnjaka o Bosni, a nije bilo uticaja sa Istoka i Zapada. Ovo je jedan materijal koji nudi skraćenu verziju, varijanta našeg cijenjenog prijatelja, akademika Zukorlića, nadam se da će biti još djela te da će se ova građa proširiti.”
Rukopis “Drevna Bosna” sadrži ranu historiju BiH. Akademik Muhamed Filipović je kazao:
”Meni je i privilegija i osobita čast govoriti o djelu akademika Zukorlića, čast mi je što sam predsjednik jedne institucije koja ima zadatak da da doprinos proučavanju naše zemlje i naroda kao i o postojanju jedne zemlje i jednog naroda. Ovo djelo je nastalo u okviru rada akademije kojom predsjedavam, a djelo su stvorila dvojica izuzetnih ljudi. Zukorlić kao autor teksta, a akademik Akšamija kao autor dizajna. "
Akademik Muamer Zukorlić je kazao:
”Sve je počelo spontano, godinama me je mučilo pitanje zašto ti Bošnjaci kod Jajca dočekaše Mehmeda Fatiha drugačije, ali jedna zajednica u sredini Bosne se odvažila da u jednom danu prihvati, njih 40 hiljada porodica islam od Mehmeda Osvajača, tražio sam odgovor uvjeren da tu ima nešto drugo. Istražujući vjeru Dobrih Bošnjana, polazeći da su bogumili bili dualistička grupacija, a onda prateći Istočne i Zapadne autore, vidio da ovi istočne tretiraju bogumilima a ove zapadne patarenima, kasnije sam češće dolazio do toga da nije bilo dualizma u vjerovanju, već da su bili monoteisti. Kasnije sam došao do čuvenog nikejskog sabora, i tako sam išao do klice Bošnjana."
RTV BIR
