Obraćanje Reisu-l-uleme na otvaranju okruglog stola posvećenog zekatu Istaknuto

12 Sep 2018

Danas je u Sarajevu pod pokroviteljstvom Vijeća muftija IZ u BiH održan Okrugli sto pod nazivom „Zekat na poljoprivredne proizvode, stoku i trgovačku robu“. Uvodnim riječima pristunim učesnicima obratio se reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović čije obraćanje prenosimo u cijelosti:

- Na početku vam želim uspješan rad na ovom okruglom stolu o zekatu, kojeg organiziraju naša Uprava za vjerske poslove i Ured za zekat.

Tema o kojoj se raspravlja je iznimno važna za nas. Koliko god nam se činilo da je ona iscrpljena i apsolvirana kod naše stare uleme, u njihovim radovima u udžbenicima, komentarima, zbirkama fetvi i drugim oblicima pravničke literature, uvijek postoje pitanja koja sa sobom donosi vrijeme u kojem živimo. Iako nam se čini da je poznavanje propisa o zekatu postojana i nepromjenljiva kategorija, njegova nadogradnja je u stalnoj progresiji. Na osnovu kur'anskog teksta i autentičnog suneta prve zajednice muslimana, naši pravnici su koncipirali iznijansiranu i zaokruženu doktrinu o vjerskim daćama, prvenstveno o zekatu i sadekatul-fitru.

S obzirom na to da se radi o jednom od temeljnih stubova islama, govor o zekatu našao je svoje mjesto u raspravama, kako one pravne i teološke naravi, tako i u djelima sufijske literature, čija je prvotna namjena bila odgojnog karaktera. Sada smo sigurni da o zekatu, kao i o drugim temeljima islama, ne može biti data konačna riječ s aspekta praktične primjene u određenim društvenim okolnostima. Ta konstatacija proizlazi iz aksioma da su temelji islama srasli sa živom zajednicom muslimana, koja neprestano stvara promjene društvenog ambijenta, te je neophodna stalna prilagodba onih propisa koji su podložni promjenama, s obzirom na stepen organiziranosti muslimanske zajednice i društva u cjelini.

Kada se sedamdesetih godina prošlog stoljeća Islamska zajednica u BiH odlučila na organizirano prikupljanje zekata i za te potrebe osnovala Bejtul-mal, za mnoge je to bio revolucionaran iskorak u organiziranju primjene jednog od važnih stubova islama. U stvarnosti, bilo je to oživljavanje ili povratak na institucionalno prikupljanje sredstava zekata, kao jedino autentično i ispravno rješenje koje je bilo utemeljeno na praksi Vjerovjesnika, a.s., i prve zajednice muslimana. Pozivanje na institucionalno prikupljanje zekata dogodilo se u promijenjenom društvenom kontekstu, u kome Islamska zajednica u BiH ima ulogu javnog zastupanja interesa muslimana u sekularnoj državi. To u osnovi nije bila nova ideja, ili kako su to neki tada nazivali novotarijom, ali je bio novi kontekst u kome je ona primijenjena. O tome nam najbolje govore riječi rahmetli Husein-ef. Đoze: „Mi nemamo vlast da bismo prisilno ubirali zekat i sadekatu-l-fitr, ali želimo objasniti muslimanima da Islamska zajednica sa šerijatskog gledišta ima pravo da organizira prikupljanje ovog vjerskog davanja i određuje prioritet fondova u svrhe u koje se ono ima davati i trošiti.“(H. Đozo, Islam u vremenu, 1976)

Husein-ef. Đozo u navedenom citatu ne spomije bez razloga državnu vlast kao instrument upravljanja javnim poslovima u zajednici, kao što bez razloga ne imenuje ni Islamsku zajednicu, kao instituciju na koju su muslimani prenijeli pravo njihovog zastupanja u stvarima vjere pred društveno-političkom zajednicom, koja počiva na laičkim osnovama. U osnovi, Husein-ef. Đozo ukazuje na ono do čega su došli raniji muslimanski pravnici, kada je u pitanju organiziranje vjerskih poslova putem institucije javne vlasti.

Dozvolite mi da ovdje sve nas podsjetim na glasovito djelo Abi al-Hasana Ali bin Muhammada bin Habiba al-Basria al-Baghdadia al-Mawardia, pod naslovom Al-Ahkam al-Sultaniyyah wa al-Wilayat al-Diniyah. Radi posjećanja, on u IX poglavlju ove knjige govori o nužnosti institucionalnog organiziranja obavljanja namaza, hadža i prikupljanja zekata, kao obavezi državnog poglavara (imama), organiziranjem vjerskih uprava za svaki od pomenutih ibadeta. Svi oni imaju refleksiju na društvena zbivanja, te se u organizacionom smislu ne mogu prepustiti isključivo pojedincu.

Zekat kao ibadet je obaveza prema Bogu, zaključuje Đozo, „ali je on obaveza i prema društvu. Ne može društvo biti nezainteresirano, hoće li neko dati zekat, kome će i koliko dati.“ On to ilustrira primjerom Ebu Bekra, r.a., koji je zauzeo energičan stav protiv plemena koja su odbila dati zekat.

Zekat na stoku i poljoprivredne proizvode spada u onu imovinu koju su klasični pravnici nazvali vidljivom, dok su novac i trgovačku robu nazvali nevidljivom. Ne znam da li bi ova podjela i danas imala smisla. U svakom slučaju, obaveza organiziranog prikupljanja sredstava zekata i sadekatul-fitra ostaje na instituciji koju su muslimani ovlastili da ih predstavlja u stvarima vjere. Obaveza je Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da organizira efikasno izvršavanje vjerskih obaveza i da tu organizaciju stalno usavršava. Obavljanje namaza u džematu, prikupljanje zekata, obavljanje hadža, klanje kurbana, sklapanje braka, vjerska pouka i drugo, poslovi su od javnog značaja i moraju biti institucionalno organizirani. U vremenima u kojima se želi naštetiti muslimanima na način da se uruše njihove institucije, kako bi se putem samoproglašenih daija moglo lakše manipulirati muslimanskim masama, obaveza je razumnih i odgovornih muslimana i uleme da štite i unapređuju ovaj pristup u organiziranju vjerskih poslova. Taj pristup štiti i samu suštinu doktrinarnog učenja, a ujedno obezbjeđuje jedinstvo i sigurnost naše Islamske zajednice od stranih uticaja.

Ovakvim naučnim skupovima, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini može doći do novih teoretskih stavova o nekim pitanjima, od kojih bi neki mogli postati primjenjivi u praksi.

Radujemo se današnjem skupu u nadi da će nas on obogatiti i dati nam nove uvide u ovu značajnu temu. Želim vam uspješan rad, kazao je na otvaranju reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Ocijeni
(1 Glasaj)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo