Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

Slušajte uživo

Uvozimo pšenicu a hiljade hektara oranice nezasijano

, Published in BiH

Mlinsko-pekarska industrija u BiH, koja je apsolutno okrenuta uvozu, znatno utječe na proizvodnju domaćeg žita. Statistike kažu da se u BiH godišnje uvozi oko 200 miliona maraka vrijednosti merkantilnog žita, a sjemenog u vrijednosti od oko 20 miliona maraka.
 

Zbog toga se sjemena strnog žita u BiH proizvede jedva 15 posto od ukupne potrebe.

Za razliku od Slovenije, koja je brdska i alpska zemlja, a kojoj se godišnje pšenicom, ječmom i ražju zasije oko 40.000 hektara, u Federaciji BiH sije se dvostruko manje. Federacije raspolaže sa oko 400.000 hektara oranica, od kojih se polovina uopće ne obrađuje, pojasnio je za „Dnevni avaz" Senad Kikić, stručni savjetnik za žito u sarajevskom Poljoprivrednom zavodu.

- Od ukupno 200.000 hektara oranica koje se obrađuju, 100.000 hektara otpada na žito. Kukuruz participira sa oko 80.000 hektara, a pšenice i drugih vrsta žita sije se oko 20.000 hektara. Naši mlinari uvoze pšenicu iz Argentine, Ukrajine i Mađarske, i zato se malo žita kod nas sije. Izgovor za to im je da je kvalitet našeg zrna loš. Mi smo 2013. izvezli 6.000 tona merkantilne pšenice u Tursku. Naša pšenica Turskoj valja, a nama ne valja. To je apsurdno - smatra Kikić.

U RS-u jesenas je zasijano oko 60.000 hektara strnog žita, što iznosi 80 posto od planirane površine. Priprema sjetve bila je teška zbog velikih padavina tokom cijele godine. lako je o prinosu rano govoriti, trenutni snježni pokrivač došao je u najbolje vrijeme.

- Zasijano je oko 40.000 hektara pšenice i 20.000 hektara ozimog ječma, tritikalea i raži. Bude li godina sušnija, što žitu više pogoduje, s dovoljno padavina u proljeće može se očekivati dobar prinos ako su ispoštovane dobre mjere tehnologije. To, opet, neće biti dovoljno za podmirivanje našeg tržista. U najboljim godinama proizvodili smo oko 50 posto potreba žita, a ostatak se uvozio - rekao je za „Avaz" Dragan Mandić, šef Odsjeka za strno žito u Poljoprivrednom institutu RS.

(Fena)

Rate this item
(0 votes)