OHR: Usvojiti zakon o zabrani negiranja genocida prije 11. jula 2020. Istaknuto

18 Jul 2019

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko najavio je da će BiH sljedeće godine imati zakon o zabrani negiranja genocida, ocijenivši da je priznanje genocida civilizacijska norma.

Prisustvujući obilježavanju 24. godišnjice genocida u Potočarima, Inzko je kazao da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o zabrani negiranja genocida, te dodao da "već radi na tome".

Stav OHR-a

No, u javnosti se pojavila polemika o tome na koji način se visoki predstavnik, uslovno rečeno, može pojaviti u ulozi zakonodavca. Da li će nametnuti pomenuto zakonsko rješenje ili će ga u parlamentarnu proceduru uputiti posredstvom ovlaštenih predlagača zakona?

U pokušaju da odagnamo dileme, portal Vijesti.bazatražio je pojašnjenja od OHR-a.

"Nemamo ništa dodati na ono što je visoki predstavnik više puta izjavio na ovu temu, uključujući i u Potočarima 11. jula kada je zagovarao usvajanje zakona koji bi zabranio negiranje genocida u Srebrenici. Kada bude spreman nacrt zakona koji se odnosi na negiranje genocida, a eventualno i na negiranje holokausta, trebat će ga uputiti odgovarajućim tijelima kako bi poslije Parlamentarna skupština mogla raspravljati o tom pitanju", rečeno je iz OHR u dopisu upućenom našem portalu.

Iz OHR su potcrtali i da bi od izuzetnog značaja bilo kada bi Parlamenta BiH usvojio takav zakon prije 25. godišnjice genocida u Srebrenici u julu 2020.

Upitna podrška poslanika iz RS

Sudeći prema ovakvom stavu OHR-a, očigledno je da će visoki predstavnik zakon o zabrani negiranja genocida u parlamentarnu proceduru uputiti posredstvom nekog od ovlaštenih predlagača zakona, a to su, prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara BiH, poslanici ili delegati u Parlamentu BiH, grupa poslanika ili delegata, te parlamentarne komisije.

Ukoliko se ovaj zakon nađe pred državnim poslanicima i delegatima, glasanje će se odvijati na način koji je predviđen Ustavom BiH. To znači da će za njegovo usvajanje biti potrebna opšta, ali i entitetska većina.

Imajući u vidu činjenicu da srpski predstavnici u Parlamentu BiH ni ranije nisu podržali zakonske prijedloge o zabrani negiranja genocida, za pretpostaviti je da će isti ishod biti i ukoliko se zakonsko rješenje inicirano od visokog predstavnika nađe u parlamentarnoj proceduri.

Nametanje zakona

BiH bi mogla dobiti zakon o zabrani negiranja genocida u slučaju da visoki predstavnik odluči da ga nametne. Preciznije, visoki predstavnik, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i bonskim ovlaštenjima, ratifikovanim u Vijeću sigurnosti UN-a, može donijeti odluku kojom se donosi zakon o zabrani negiranja genocida. Time bi takav zakon postao važeći u BiH, odnosno stupio bi na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Isti zakon naknadno bi u svojim parlamentima mogli usvojiti drugi organi u BiH, ali to ne mora biti praksa. Naime, mnoštvo je primjera koji pokazuju da određene odluke, amandmani ili zakoni, koje su nametali bivši visoki predstavnici, uopšte nisu prošli kroz parlamentarnu proceduru.

Jedan od takvih primjera su amandmani koje je na Ustav FBiH nametnuo bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a koji nikada kasnije nisu prošli kroz parlamentarnu proceduru u FBiH. Petrischevi amandmani na Ustav FBiH i danas su na snazi.

 

 

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo