Kavazović: Otvaranje medrese u Banjaluci je veoma snažna poruka Bošnjacima koji žive na ovom području

Govoreći članovima biračkog tijela sa područja Muftijstva banjalučkog, reisu-l-ulema Kavazović je ocijenio da otvaranje medrese u Banjaluci smatra veoma snažnom porukom Bošnjacima koji žive ovom području.

“To bi bila suštinska i simbolička poruka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da je ovo za nas važan grad, važan kraj i važno muftijstvo i da ovdje želimo razvijati ono što imamo u drugim većim centrima u Bosni i Hercegovini”, kazao je on, dodajući da vjeruje da Rijaset ima dovoljno snage da ovu ideju i realizira.

Na početku predstavljanja programa reisu-l-ulema je podsjetio na razvoj Islamske zajednice, agresiju koju smo preživjeli, te na stalno potrebu daljeg rada na unaprjeđenju Zajednice.
“Zahvaljujem svima koji su doprinijeli da se Islamska zajednica obnovi i zablista u drugačijem, novom svjetlu na ovim prostorima. Bez vašeg truda svega ovoga ne bilo i ovim se putem zahvaljujem vama i onima koji su preselili na bolji svijet“, poručio je reisu-l-ulema.

Predstavljajući dio programa koji se odnosi na obrazovanje, reisu-l-ulema je prisutnim članovima biračkog tijela naglasio potrebu reforme postojećih visokoškolskih ustanova, te osnivanje novih institucija, kao što su za institut za zaštitu muzičkog naslijeđa, ali i muzej Islamske zajednice.

“Mi imamo bogato islamsko naslijeđe i ranije smo inicirali pitanje čuvanja naših bosanskih ćilima koje su prele i tkale vrijedne ruke naših nana. Ti ćilimi su umjetnička vrijednost i mi moramo sačuvati naše naslijeđe i osnovati naš muzej”, dodao je on. 
Reisu-l-ulema je predstavio dosadašnje rezultate, posebno one koji se odnose na promjene Ustava Islamske zajednice, te najavio donošenje seta reformskih pravilnika, među kojima su pravilnik o službi, članarini, imovini i zajedničkom ulaganju.

“Zajednica se stalno mora izgrađivati i uređivati. Mi nismo državna zajednica, mi treba da ostanemo narodna zajednica, da živimo s narodom koliko je moguće ostanemo neovisni od stranih utjecaja, pa i državnih politika“, rekao je on.

Ukazao je na potrebu uspostavljanja stalnog saborskog sekretarijata, te, između ostalog, fondova za stipendiranje najuspješnijih studenata i socijalnih fondova za pomoć povratnicima i posebno penzionisanim imamima.
Također, predstavio im je i svoja viđenja unaprjeđenja finansiranja i ekonomskog jačanja, te pozicioniranja Islamske zajednice na međunarodnom planu.

Prije zvaničnog predstavljanja reisu-l-ulema je održao radni susret sa muftijom banjalučkim Nusretom ef. Abdibegovićem, koji je kasnije, obraćajući se prisutnim članovima biračkog tijela, poručio da je Sarajevo duhovni centar muslimana, ali i da želi da “Sarajevo zna da je Banjaluka blizu Sarajeva i da je Sarajevo blizu Banjaluke”, da je to važan odnos i da je potrebno učiniti sve što je potrebno na jačanju tih veza.

“Na ovom području je spalo da samo Islamska zajednica drži Bošnjake uspravljene. Sve ostalo je na nivou lične podrške”, dodao je muftija Abdibegović, poručivši da bi za ovaj kraj bilo vrlo značajno pokrenuti proces reaktivacije “Preporoda”, “Merhameta”, kulturnih i sportskih društava.

Na kraju, reisu-l-ulema je, govoreći o pollitici i političarima, poručio da se sa ljudima ne treba svađati, nego sarađivati i na ono što je loše ukazivati.

“Ne treba da se bavimo dnevnom politikom, da mi to rješavamo. Prvo, mi to ne možemo uraditi. Mi smo vjerska zajednica. Smatram da trebamo mirno voditi ovu našu zajednicu, dobra koja imamo dobro iskoristiti i biti posvećeni naučavanju vjere i morala u našem narodu. Nije to lahko, naravno, ali moramo na tome ustrajati”, kazao je reisu-l-ulema.

On je još jednom naglasio da je funkcija reisu-l-uleme javno dobro muslimana, i da svako po svojoj savjesti treba izabrati onoga za koga misli da će Zajednicu dobro voditi.
“Nama treba čovjek, vođa Zajednice koji će je unaprijediti, mirno voditi i koji će raditi sa našim ljudima i biti im dostupan u svakom trenutku”, poručio je on.