18. decembar - Međunarodni dan arapskog jezika Istaknuto

18 Dec 2017

Na današnji dan u decembru 1970. godine donesena je rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se od tada do danas, 18. decembar smatra Svjetskim danom arapskog jezika.

Arapski jezik je među šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija. Razlog proglašenja arapskog jezika kao svjetskog jeste što je ovaj jezik očuvao i raširio ljudsku civilizaciju i svjetsku kulturu.

Svake godine na današnji dan, dodjeljuje se UNESCO-Sharjah nagrada pojednicima, grupama ili institucijama za njihov posvećen rad i izvanredna dostignuća u širenju znanja arapske umjetnosti, književnosti i kulture.

Ove godine svečana akademija UNESCO u povodu Međunarodnog dana arapskog jezika održat će se 18. i 19. decembra 2017. u Parizu uz muzički koncert iračkog muzičkog umjetinka Nesir Šemma.

Važnosti izučavanja arpskoga jezika:

Prostor na kojem se koristi. Područje između Azije i Sjeverne Afrike, tj. od Arapskog zaljeva do Atlanskog okeana; Kraljevina Sudijska Arabija, Jemen, Oman, Katar, UAE, Kuvajt, Bahrejn, Irak, Jordan, Sirija, Liban, Palestina, Egipat, Libija, Alžir, Maroko, Tunis, Mauritanija, Zinzibar. U Evropi u Malti.

U Španiji i Portugalu se govorio do 15. stoljeća. Kao jezik, izuzetno je bio važan: geografski, starteški, ekonomski.

Zaostavština na arapskom jeziku. Postojanje velikog broja rukopisa koji još nisu ni otvoreni. Počevši od književnosti i drugih nauka.
Izučavanje arapskog jezika je jako bitno za našu baštinu i tradiciju.

Veliki broj naših pisaca su pisali na orijentalnim jezicima, pored staroosmanskog turskog jezika i perzijskog, glavno pismo tih jezika bilo je arapsko pismo. Za našu kulturnu historiju ovo je veoma važna stvar.

Alhamijado književnost pisana je arebicom, tj. pisana arapskim pismom a prilagođena bosanskom jeziku. Zbog toga je neminovna strateška podrška državnih institucija da ulažu u stručnjake koji bi poznavali arapsko pismo u okviru orijentalne filologije jezika, kako bi mogli raditi na rukopisima koji su još uvijek neobrađeni.

Arapski kao jezik povezivanja sa vjerom

Arapski je jezik Kur'ana; objavljen na arapskom jeziku. Taj jezik je povezan sa islamom i to snažnom vezom. On jest vjerski jezik za sve muslimane u svijetu, govorili oni njime ili ne govorili. Putem njega obavljaju svoje vjerske obrede i čitaju Kur'an Časni na arapskom jeziku, jer nijedan prijevod Kur'ana na bilo koji svjetski jezik nije jezik Kur'ana Časnog. Arapski je sveti jezik, jer je to jezik islama, jezik ezana i ikameta.

Arapskim glasom svi mujezini svijeta oglašavaju molitvu na arapskom jeziku. Dijete u islamu kada se rodi prve svete riječi čuje ezan na arapskom na desno, a ikamet na lijevo uho, a kada musliman preseli na ahiret ( onosvjetski svijet) klanja mu se džennaza-namaz tj. molitva na arapskom jeziku.

Kao jezik Svete knjige Kur'an, arapski jezik se razvio i raširio preko čitavog svijeta. Tokom Srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je dovelo do brojnih arabizama u evropskim jezicima na području filozofije, astronomije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka.

To je jezik na kojem su napisane stare civilizacije i kulture. Arapski jezik je imao velike utjecaje na evropske jezike npr. u portugalskom ili španjoskom gdje se mogu naći riječi istog korijena (kamisa, kamis-košulja). Također, u Africi savahilski jezik, somalski jezik ili sawan hidni jezik ili u Aziji Hindi, Abašto, annamalai, pandžo itd.

Arapski jezik, kao standardni jezik, predstavlja dugoročno očuvanje sopstvenog identiteta. U posljednih skoro 1450. godina od pojave Kur'ana nisu se desile velike promjene u gramatici i lingvistici. Ovaj fenomen predstavlja suprotnost u odnosu na druge jezike kao npr. latinski iz kojeg je vremenom nastala romanska skupina jezika (španski, francuski itd.)

Arapski jezik je jedan od najbogatijih jezika svijeta u smislu postojanja velikog broja korijena riječi te i tome što svaka riječ za sebe ima posebnu strukturu. Time se daje arapskom jeziku prostranjenost u smislu velikog broja značenja riječi istog korjena. Također, jedan je od jezika koji imaju najviše sinonima pa tako riječ lav-أسد ima više od 150 sinonima.

Nažalost, arapski jezik se u našim osnovim i srednjim školama veoma malo izučava, premda postoje nastavni planovi i programi. Mali broj učenika se opredjeljuje za arapski jezik kao drugi strani jezik iako po zakonu imaju tu mogućnost.

Ovim putem želimo afirmirati prije svega roditelje, učenike da se opredijele za učenje arapskoga jezika, time što će biti više bogatiji, zajedno sa svojim maternjim jezikom.

Ovaj Dan arapskog jezika je poziv za promovisanje kulturne i jezičke raznolikosti svijeta kao ključnog elementa kulturnog bogatstva čovječanstva.

Arapski jezik, u svojoj klasičnoj formi i mnogim dijalektima, predstavlja globalni jezik kojim se izražavaju identiteti, vjerovanja i težnja naroda na pet kontinenata. To je most između kultura i praktičan način dodavanja znanja, percepcija i međusobnog razumjevanja za mir.

Karakteristike arapskog jezika:

- geostrateški jezik koji povezuje tri kontinenta: Aziju, Evropu i Afriku;
- sa historijske strane, tu je Srednji istok na kome su objavljene
tri velike nebeske monoteističke religije.
- peti svjetski jezik svijeta;
- jedan je od šest službenih jezika Ujedinjenih nacija, UNESCO, Arapske lige,
Svjetska zdravstvena organizcaija, Organizacija za hranu i poljoprivredu,
Organizacije islamske konferencije i Afričke unije;
- arapski jezik je najrašireniji jezik semitske porodice jezika;
- njime aktivno komunicira preko 430 miliona ljudi;
- aktivno se govori u više od 60 država svijeta;
- piše se zdesna na lijevo;
- postojanje fenomena diglosije, standardana i dijalekatska varijanta jezika;
- jedan od najbogatijih jezika svijeta;
- jezik na kojem su napisane stare civilizacije i kulture;
- religijski jezik islama i Arapa kršćana;
- sa ekonomske strane za zapad i za istok tu su izvori, nafte, plina, energije.

Sve ove karakteristike i još mnoge druge ukazuju na faktore o kojima valja uzeti u obzir da se arapski jezik u svako vrijeme i u svakom mjestu treba strateški i planski osmišljeno izučavati i podučavati na tehnološko savremenije načine, povezano se klasično-tradicionalnim načinima, putem gramatike i prevođenja.

Piše: Nusejba Hadžić, studentica treće godine Orijetnalne filologije Filozofski fakultet Sarajevo

 

Ocijeni
(2 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo