Žrtvama agresije i genocida ne treba politika lažnog pomirenja već pravda
, Published in BiH Featured- font size decrease font size increase font size
Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) smatra da je, pored Krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije "koji je izgubio kredibilitet svojim oslobađajućim presudama nekim od najvećih zločinaca, i Međunarodni sud pravde također izgubio kredibilitet.
Institut je to saopćio povodom druge presude Međunarodnog suda pravde za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida kojom se Srbija i Hrvatska oslobođaju optužbi da su počinile genocid tokom devedesetih godina na području Hrtvatske.
-Umjesto da kao najviša pravna i moralna institucija savremnog čovjeka i civilizacije procjenjuje samo historijske, naučne činjenice, Međunarodni sud pravde se služi činjenicama političkih elita koje su u službi stvaranja velikonacionalističkih projekata koji imaju za cilj upotrebom agresivno genocidnih metoda stvoriti velike jednonacionalne države, porobljavanjem tuđih teritorija i nasilnim protjerivanjem i ubistvom čitavih nacionalnih skupina - stav je IGK-a.
Ocjenjuje također da su presude, koje odbacuju optužbe za genocid u Srebrenici, Bosni i Hercegovini i Vukovaru mrlja na međunarodnom pravnom poretku.
-Žrtvama agresije i genocida ne treba politika lažnog pomirenja koja se kontinuirano uvodi putem političkih odluka međunarodnih sudova na bazi stalnog povećanja pravnih kriterija i standarda za genocid, već istina i pravda, moralna i materijalna satisfakcija - poručuju iz IGK.
Pozivaju prvo preživjele žrtve, a zatim intelektualce, borce za zaštitu ljudskih prava i sloboda i patriote da istupe kao jedan glas "kako bi jasno stavili do znanja velikim svjetskim silama i inertnom bosanskohercegovačkom, posebno bošnjačkom političkom i akademskom establišmentu, da istraju na obnavljanju tužbe protiv Srbije za genocid".
Istinska presuda Međunarodnog suda, podvlači IGK, bila bi jedina pravda koju će žrtva ikada dobiti od bilo koga u čitavom svijetu.
-Nažalost u prvobitnom postupku od suda nije traženo da potvrdi da je Srbija vodila agresiju protiv Republike Bosne i Hercegovine, da je pomagala i da ništa nije učinila da spriječi genocid u Bosni i Hercegovini, da se ponište ugovori koji su potpisani kao rezultat agresije i genocida. Napominjemo da je odgovornost za genocid višestruka. Država koja ima mogućnost da spriječi genocid, a to ne učini, ili država koja pomaže počinioce genocida je odgovorna za genocid po Konvenciji o genocidu - naglašavaju u IGK-u.
Smatraju da bi se istinskom presudom Međunarodnog suda pravde otvorio legalni međunarodnopravni put i za nadoknadu ratne štete, koja prema procjenama istaknutih stručnjaka međunarodnog prava može da iznosi čak 100 milijardi dolara.
Paralelno s udruženom akcijom za obnovu tužbe, IGK poziva patriotske bh. subjekte da, kako navodi, nepotpunu presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine koriste kao najsnažniji argument za ostvarivanje prava žrtava agresije i genocida u BiH te najbolji instrument za vraćanja dostojanstva bh. državi i društvu.
-Još jednom ističemo pravo na ius cogens načelo (Član 53 Bečke konvencije o pravu ugovora UN iz 1969. godine - poglavlje Ništavnost ugovora) na osnovu kojeg se u pravnoj praksi svijeta izvodi sveto pravo na nepriznavanje rezultata genocida, zločina za koji ne postoji zastarijevanje. Politički establišment entiteta Republika Srpska i danas naglašava kontinuitet njihovih današnjih institucija sa onima koje su počinile zločin genocida - navode u Institutu za istraživanje genocida, Kanada.
(Fena)