Naša južna baština „PUT U BLAGAJ“ Ibrahima Kajana

Pored autora djelo su promovisali mostarski muftija u penziji Seid ef. Smajkić, mr. Jasmin Branković i Mirza Abaz urednik internet portala metafora.ba. Osim na bosanskom, knjiga je, u prijevodu Amine Imami, objavljena i na engleskom jeziku. Organizator promocije bilo je Udruženje građana „Toprak“, udruženje za dokumentiranje, prezentovanje tradicije, baštine i duhovnosti Bošnjaka Hercegovine.

Kajanov putopis Put u Blagaj teško je jednoznačno odrediti jer Kajan je i književnik i naučnik i kulturni djelatnik koji manirom pisane riječi zna pomiriti narodnu predaju, naučno utemeljenu istinu, a onda to upakovati na jedan prihvatljiv način širim čitalačkim krugovima što je vrlo rijetko i na širim prostorima i u okruženju“, u uvodnom izlaganju ocijenio je mr. Branković.

Putopis ima 17 zapisa u kojima je sažeta osnovna historijska poruka civilizacijskog kontinuiteta naroda i lokaliteta značajnih ne samo Blagaj već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. 

Muftija u penziji Seid ef. Smajkić umješnost Kajanovog spisateljskog dara ilustrirao načinom kako su Bošnjaci skinuli zaborav sa čuvenog pjesnika Šejh Fevzija Blagajca. „Svojim pisanjem Kajan nas tjera na proučavanje naše prošlosti i sredine u kojoj živimo“, kazao je muftija Smajkić.

Jedan od obrazaca bosanskog identiteta je traganje za vlastitom prošlosti, jer sve što čovjek radi mora biti oslonjeno na nekakvu stvarnost. Nakon mostarskih veduta svoje intelektualno i književno traganje Kajan je nastavio putopisnim prikazom Blagaja opisujući čudesnu litica iznad vrela Bune, blagajsku tekiju, stari grad hercega Stjepana Kosače, sultan Sulejmanovu džamiju i Karađoz-begov hamam, Karađoz-begov most, Lehinu ćupriju ili Haseći  Ali aginu, nestalu Kolakovića kuću .... Kajan zapravo u svojom književnom Putu u Blagaj traga za skrivenim tajnama i skrivenim kontinuitetom ljudskog prisustva u Blagaju unazad 2000 godina.

U kulturnom dijelu programa svojevrsnu himnu Blagaja pod nazivom Blagaj je jedan interpretirala je Amera Obradović.