Logo
Print this page

Od Bosne do Sirije: Gdje je moralni kompas svijeta

, Published in Svijet
Od Bosne do Sirije: Gdje je moralni kompas svijeta AP/N1

"Od Sarajeva do Sirije: Gdje je moralni kompas svijetu" glasi naslov teksta koji je objavljen na CNN-ovoj stranici, a potpisnik redova je legendarni Nic Robertson. Međutim, Robertson se u svom tekstu osvrnuo na razne dijelove Bosne i Hercegovine, zato je korigovan naslov u oblik pod kojim ste i otvorili ovaj tekst. Pitanje je jasno, "gdje je moralni kompas".

On je direktno iz Minhena izvještavao o mirovnim pregovorima za Siriju, nakon što je tu zemlju za pet godina pokosio jedan od najbrutalnijih ratova u historiji čovječanstva.

"U svom uredu držim mapu. To je gorki podsjetnik na ispraznost rata", kazao je.

Prisjetio se stradanja u BiH, odakle je izvještavao za ovog medijskog giganta, te kazao da bosanske planine, rijeke i gradovi danas žive sa velikim olakšanjem, ali bila su vremena kada to baš i nije bio slučaj.

"Mogu vam izrecitovati imena i brojke iz obskurnih sela u BiH, znam koja su srpska, hrvatska i bošnjačka, gdje su bile ratne linije i kuda se kretati usred uzavrelog smrtonosnog kolaža u zemlji tako slomljenoj da se činilo da sukobi nikada neće prestati", kazao je Robertson.

Sanjao sam dan kada će se ukloniti barikade, i kako bi veličanstveno bilo prohodati Sarajevom bez straha od snajperskog metka.

Kada je taj dan došao, sjeća se Robertson, osjećao sam se prazno. "Ne emotivno, nego psihički. Imao sam neko grčenje u stomaku, jer nije bilo ničega veličanstvenog u broju ljudi koji su poginuli".

"Četvrt milona ljudi je umrlo. Plime nacionalizma su ih odnijele", kazao je pri pomenu Boška i Admire, sarajevskohih Romea i Julije, najmlađeg ljubavnog para koji je pokušao pobjeći iz okova rata.

Kada će ovo ludilo da završi?

Ne sjeća se Robertson svih imena na mapi, ali se sjeća svih pokolja i bespotrebnog gubljenja života.

"Danas gledam siriju i pitam se kada će ovo ludilo sa ubijanjem da završi".

Pet godina rata u Siriji u poređenju sa sirijskih pet, a sirijska etička politka je dosta složenija i komplikovanija os bosanske, kaže Robertson.

"Ono što je završilo rat u Bosni je kolektivna krivica. Bivšoj Jugoslaviji njihovi američki saveznici nakon godina ručnog cijeđenja nisu mogli vratiti sile nacionalima, bez obzira koliko je to tamna i incestuozna materija", kaže Robertson.

Slobodan Milošević je za Robertsona bio "papirni tigar" koji je ispustio sile mučenja i nacionalizma. Komunizam je umirao, a on je morao spasiti političku karijeru, piše Robertson na CNN.com.

Priča da je Milošević skakao sa jednog -izma na drugi -izam, što ga je podsjetilo na aktuelnu situaciju u Siriji. "Barikade, snajperi, borbene linije i protračeni životi", piše Robertson.

Ne mogu a da se ne zapitam: Gdje je moralni kompas koji usmjerava svijet kako da izbaci bosanske demone?

Zločin zvani vrijeme

U julu 1995. godine ultra nacionalisti iz redova bosanskih Srba su otišli predaleko. Napravili su brutalan masakr nad 7.000 nevinih žrtava u Srebrenici, što je uzrokovalo intervenciju zračnih snaga NATO-a.

"To je bio momenat kada se ubijanje više nije moglo ingnorisati. Masovne grobnice su bile vidljive, i niko više nije mogao okrenuti leđa".

Sateliti sada kruže Sirijom i snimaju demolirane gradove, masovne grobnice, kretanje trupa i artiljerije. Dronovi detaljišu ISIS-ov kult smrti i barbarizma.

Možda je upravo u tome problem, kaže Robertson. "Vidjeli smo previše ubistava, previše slika i videa, toliko da su postali tapete. Moralni kompas je isti kao i u Bosni prije dvije decenije".

Horor je učinio svoje u Bosni, i svijet se pobunio protiv tamošnjih nasilnika.

Pirova pobjeda na praznim ulicama

Danas, vojska Vladimira Putina stoji rame uz rame sa vojskom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Zajedno su kamena sila koja je spremna na sve izazove.

Lekcija iz Bosne je naučena pola decenije nakon, na Kosovu. Srbijanske snage su "mesarili" nevine prije nego je NATO intervenisao i konačno svrgnuo Miloševića sa vlasti, sjeća se Robertson.

Kada će danas doći dan u kojem nećemo imati borbi? Ne znam Siriju, kao što znam Bosnu, jer mi je vlada uskratila vizu tri puta.

Pročavam mape, kažem vam - ali tu nema veza i konekcija. Moj život ne zavisi od pravog poteza. Ne znači to da ja ne krvarim zajedno sa tih stotinama hiljada ljudi koji su već nestali. Možda, kaže Robertson, "moja je koža otpornija" i podnio bih to mnogo lakše.

"Znam samo da se osjećam praznije dok se pitam kada će se taj kompas ponovo okrenuti na pravu stranu", završio je svoje izlaganje Robertson.

(N1)

Rate this item
(1 Vote)
Twitter Facebook YouTube

implemented by Ark@WEB