Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Od koga učimo islam?

, Published in Islamske teme Featured

Jeste li se ikada pitali zbog čega se u biografijama (islamskih) velikana navode imena njihovih učitelja i njihovih učenika? Nekada je bilo od izuetne važnosti da biografija istaknutog učenjaka sadrži imena njegovih najistaknutijih učitelja, pa i učenika. Razlog je jako jednostavan: autoritet učitelja, pa i učenika podupire autoritet osobe čiju biografiju istražujemo.

Recimo da prosječni čitalac ovog teksta ne zna ko je bio Hammad ibn Sulejman ili pak Zufer ibn Huzejl i njihova imena mu ne predstavljaju neku posebnu važnost. Ali kada se spomene da je prvi od njih dvojice najistaknutiji učitelj, a drugi jedan od najistaknutijih učenika imama Ebu Hanife, tada i njihova imena dobiju na važnosti i njihov autoritet poraste u našim očima.

Da bi se znalo s kim imate posla, od koga i kod koga učite, od koga primate i usvajate znanje, ko je utjecao na njegovo mišljenje, i sl. navodila su se obavezno imena učitelja, ali i imena učenika na koje su ostavili neizbrisiv trag. Veličina i autoritet oniih koje ne znamo raste u našim očima spominjanjem njihovih učitelja ili učenika koje znamo. Samo se za imam Ebu Hanifu spominje više od 300 imena osoba pred kojima je učio.

Svaki ozbiljan učenik kada bi tražio nauku nije išao na predavanja šarlatana i samozvanih učitelja. Vodili su računa da znanje primaju samo od autentične uleme koja je poznavala islamske naučne discipline, koja je razumijevala ambijent u kojem su podučavali i koja je pravilno razumijevala postepenost i prioritete u podučavanju.

Da li je danas tako?

Ovdje se ne bih bavio pitanjem kako, gdje i od koga uče oni koji nas (pokušavaju) učiti, iako je od izuzetne važnosti znati gdje i pred kim su oni učili. Ovdje bih pokušao zagolicati vašu pažnju pitanjem:

Od koga mi (prosječni) muslimani primamo informacije o vjeri i ko su naši učitelji? Ko nama objašnjava šta islam jeste i šta islam nije? Ko nama objašnjava i dostavlja svevremene kuransko-hadiske poruke, upakovane u skladu sa našim ambijentom i okolnostima? I, kojim nam se redoslijedom i intenzitetom dostavljaju?

Pošast instant znanja, krnjave i nepotpune informacije

Da li današnji čovjek ima izgrađen sistem u kojem filtrira od koga nešto uzima i prihvata? Nažalost, odgovor je negativan. Nastojanje da se izgrade filteri i(li) brane korespondira stepenom svijesti o potencijalnoj štetnosti onoga od čega se želimo sačuvati. Prije samo 30 godina prosječni čovjek je imao pristup nekolicini tv-kanala, interneta nije bilo, a štampa je bila (i ostala) "privilegija" rijetkih. Ako je priviligijom možemo smatrati. U odnosu na broj, vrstu i visokosofisticiranost današnjih odvraćivača pažnje sa onoga što je univerzalno ispravno, korisno i sudbinski važno izgleda naprosto nevjerovatno koliko je sebi današnji čovjek učinio život komplikovanijim, neizvjesnijim i opasnijim u odnosu na onaj od prije tridesetak godina.
Danas ljudi malo čitaju. Posebice malo čitaju iz knjiga. Danas osmerica od deseterice kada vam nešto žele objasniti kažu: „Gledao sam ili slušao sam ...“, a ne kažu čitao sam, a pogotovo ne kažu tu i tu, pred tim i tim na taj i taj način sam (na)učio. Danas vlada pošast instant znanja, krnjave i nepotpune informacije, i što je najgore, znanja obojenog emocijama, interesima i pogrešnim percepcijama.

Radi ilustracije spomenuću da ni mi sasvim sigurno ne bi riskirali i predali u ruke odličnom kuharu indonežanske kuhinje da priprema hranu za neku, nama važnu, večeru. Bili bi oprezni, u najmanju ruku. Daleko manju štetu bi napravio kuhar sa spomenutom večerom - jer bi, vjerovatno, hrana imala drugačiji okus i ne bi bila za svačiji ukus - od štete kakvu prave neki učitelji našem podneblju, a isti su podučavani i pripremani da ljudima nekih drugih podneblja pripremaju i nude naučno-intelektualno-vjersku trpezu. Nije stvar u ispravnosti namirnica i sastojaka koje koriste, već je stvar u poznavanju društvenog ambijenta i njegove kuhinje i njenih osobenosti. Posebice je važno poznavanje stepena začinjenosti kakvo određeno područje preferira. Ako se to ne poznaje, ponuđena kuhinja biva presoljena ili nezasoljena, preslatka ili neslatka, bljutava ili kisela, odnosno,  svakakva a samo ne onakva kakva bi trebala biti.

Danas se o islamu najviše čita/uči na internetu. Uči se i prima se od svakoga. Nemamo uspostavljen i pravilno postavljen firewall (odbrambeni sistem).

Šta valja znati i šta nam valja raditi?

Prvo, internet je džungla i prepuna je raznovrsnih kameleona koji tragaju za svojom lovinom. Prepustiti se tumaranju džunglom je odveć hrabro kada se radi i o onima koji posjeduju značajna predznanja šta ta džungla/internet u biti jeste, a da ne govorimo o onima koji su nevješti i samouki lovci. Takvi nisu ni svjesni da tragajući za svojom lovinom vrlo vjerovatno postaju i sami lovina. Ovo je jako primjenljivo i kada se radi o vjeri i čitanju o vjeri. Podsjećam na početak ovog teksta gdje smo spominjali od kakve su važnosti bile informacije ko su osobe pred kojima se znanje želi tražiti i naglašavam da je to danas još važnije kada je u pitanje internetsko učenje o vjeri.

Činjenica da neko piše o vjeri, da na njegovoj webstranici, Youtube kanalu ili Facebok profilu nalaze svjetleće reklame sa ajetima i hadisima ne znači da je to mjesto gdje ćemo napojiti i nahraniti našu dušu, žednu i gladnu znanja koje će nas približiti Uzvišenom Rabbu.

Od presudne je važnosti znati prije svega koja institucija ili ko je osoba ili osobe koje stoje iza webstranice, YT kanala ili FB profila. I na temelju toga donositi odluku da li taj izvor informacija staviti u svoje favorite.

Drugo, prije korištenja interneta i bilo koje na njemu dostupne usluge, potrebno je znati odgovor na pitanje šta želimo saznati, postići i na koji način želimo postati bogatiji kada ga prestanemo koristiti. Jer, ako mi na internetu ne tražimo neku korist, onda je nećemo ni naći, ali ćemo biti pronađeni i is-korišt-eni.

Treće, pojava interneta sa nevjerovatno mnogo informacija nije ukinulo i zatvorilo škole. Naprotiv, važnost škola i učitelja je postala još veća. Provoditi sate i dane na internetu čitajući o islamu ne znači da će se islam dovoljno dobro spoznati i ispravno razumjeti. Kao što nije moguće postati hirurg na način da nekoliko godina posjećujemo medicinske webstranice i čitamo o medicini i hirurgiji, jednako tako nije moguće postati ispravnim znalcem islama nakon dugotrajnog posjećivanja islamskih webstranica. Kao što ne bismo dozvolili da nas operiše samozvani internet-hirurg, ne bismo smjeli dozvoliti da o islamu saznajemo isključivo sa interneta, a posebice iz onih izvora za koja ne znamo ko iza njih stoji.

Internet - mjesto unosnog biznisa

Četvrta i zadnja, ali po važnosti ništa manje bitna, napomena koje mnogi nisu svjesni jeste da je internet sve više mjesto gdje se prodaje i kupuje. Internet sve više postaje mjesto unosnog biznisa. Na internetu se sve i svašta nudi i prodaje. Sve i svašta se reklamira. Danas sam postao duboko svjestan činjenice da neki (nepoznati i neodgovorni) ljudi žele iskoristiti islam kako bi stekli neku materijalnu korist putem webstranice/portala na kojoj se nalaze plaćene reklame. Što više posjeta takvim stranicama, što više čitanja tekstova na tim stranicama - veća je i zarada.

Nije problem što bi neko zaradio na taj način, nego je problem u nemogućnosti kontroliranja vrste reklame koje će se pojavljivati na 2-3 udarna mjesta na otvorenoj stranici i što je, čini mi se još veća opasnost, što se senzacionalističkim pristupom i bombastičnim naslovima želi povećati broj posjeta i broj čitanja takvih stranica/portala. Na takvim portalima/stranicama/profilima nemate informacije ko iza njih stoji. Naime, evo nekih naslova sa jednog "islamskog" portala, a koji su bili povod pisanju ovoga teksta: "Emotivno: Kada se Allah osmjehne", "Svakom bratu i sestri koji nemaju djece, Šta trebate piti i uraditi u slučaju uskraćenja potomstva", "Da li je odabir spola djeteta u kontradikciji sa Allahovom voljom", "Nije ti primljena dova, pokušaj ovako", "Proučite ovu dovu kada osjetite bol u tijelu" i sl.

Ovakav pristup je razlog više da budemo oprezni šta koristimo jer je nekada tanka linija između koristiti i biti iskorišten.

Sabahuddin S.

Rate this item
(4 votes)