Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

"Granice identiteta" - Bošnjaci u Hrvatskoj

, Objavljeno u Multimedija

Doseljavanje Bošnjaka na područje Republike Hrvatske započelo je nakon 1878. godine i Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, a masovniji dolazak Bošnjaka u Hrvatsku dešava se nakon Drugog svjetskog rata.

Prva adresa za Bošnjake, koji su trbuhom za kruhom dolazili u Hrvatsku, bila su pogranična područja poput Gunje, odakle su, često, odlazili dalje. Bošnjaci danas žive u različitim dijelovima Hrvatske, u većem broju nastanjeni su u Rijeci, Puli, Sisku, Dubrovniku i Gunji, no najveći broj Bošnjaka živi u glavnom gradu Zagrebu.

Inače, do prvih pokušaja preispitivanja imena Muslimani kao neprikladne vjerske oznake za označavanje nacionalne pripadnosti, dolazi nakon sloma komunističke vladavine, a nakon što je na Bošnjačkom saboru 1993. godine usvojena odluka da se Muslimanima vrati povijesno ime Bošnjaci, muslimanska etnička udruženja u Hrvatskoj, preimenovana su u bošnjačka.

Međutim, 1997. godine Bošnjaci/ Muslimani izbrisani su iz preambule ustava RH skupa sa Slovencima. Tek na zahtjev predsjednika Mešihata IZ Hrvatske navedeni su kao nacionalna manjima. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, uz sve vjerske aktivnosti, odigrao je u poslijeratnom vremenu, značajnu ulogu u očuvanju identiteta Bošnjaka.

Bošnjaci su danas jedna od najobrazovanijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a na očuvanju kulturne baštine Bošnjaka u Hrvatskoj rade brojna udruženja. Prema popisu iz 2011. godine, od oko 62 000 muslimana, Bošnjaka ima 31.479 ili 0,73% od ukupne populacije, što ih čini trećom najvećom etničkom grupom u državi.