Sarajevo, 10. oktobar 2019. (MINA) – Danas je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održan 11. redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Rijaset je razmatrao Izvještaj o organizaciji zekata za 1440/2019. godinu, Izvještaj o organizaciji i realizaciji akcije kurbana i Izvještaj o organizaciji hadža za tekuću godinu.

Ove godine je evidentiran značajan porast u iznosu prikupljenih sredstava zekata i sadekatu-l-fitra, što, prema zaključku Rijaseta, ukazuje na stepen povjerenja koje vjernici imaju u instituciju Islamske zajednice i bejtu-l-mal i predan rad imama i organa zajednice. Za sve tri ove aktivnosti islamske zajednice Rijaset je usvojio niz mjera za unapređenje buduće organizacije.

Rijaset je dao saglasnosti na inicijativu Muftijstva banjalučkog o osnivanju medrese u Banja Luci te naložio da se izradi elaborat o realizaciji ovog projekta.

Također je na sjednici razmatrano više drugih pitanja iz nadležnosti Rijaseta, te pravilnika među kojima je i Pravilnik o stručnom usavršavanju, vrednovanju i napredovanju kadrova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini halal nije trend pojava, halal je kontinuitet i sastavni je dio naše tradicije i načina življenja, rekao je Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na ceremoniji svečanog otvaranja Sarajevo Halal Sajma 2019, javlja Anadolu Agency (AA).

"Čovjeka čovjekom čini, između ostalog, i njegova svijest o onome što jede. Pitanje ljudske ishrane oduvijek je bilo i pitanje vjere i njenih propisa. Kur'an Časni nam govori kako je jedna od zadaća vjerovjesništva bila i ta da ljude pouče ishrani, da jedu ono što je lijepo, čisto i zdravo. Zdravlje je Božiji dar, pa ga se u svim prilikama mora čuvati i o njemu voditi računa", kazao je Kavazović u obraćanju prisutnima.

Prema njegovim riječima, nad propisima halala se od vremena kada su Bošnjaci prihvatili islam vodilo računa.

"Posebno su nad njim bdjeli naši očevi i naše majke i nene. Oni su itekako pazili na to, čime hrane svoju djecu. Današnja vremena su usložnila ovaj problem, svijet se promijenio, a i mi s njim smo se predali čistom konzumerizmu. Izazovi su brojni. Nedoumice su još veće. Vrlo je teško znati šta se nalazi na našim trpezama i šta je od toga i zdravo, po nas i našu djecu", istakao je reis Kavazović.

Zato je i Islamska zajednica, naglasio je, morala ići ukorak s vremenom formirajući specijaliziranu agenciju za kontrolu i certificiranje halala.

"I kao što rekoh, u Bosni i Hercegovini halal nikada nije trend pojava, halal je kontinuitet i sastavni je dio naše tradicije i načina življenja, svjesni da halal nije nikakav trend već univerzalni zahtjev naše vjere, za sve prostore i za sva vremena, i za sve ljude koji žele živjeti u skladu sa preporukama za zdravo življenje", poručio je Kavazović.

Prema njegovim riječima, halal standardi, halal certificiranje i akreditiranje izraz su potrebe da odgovorimo na izazove vremena kako bismo bili sigurni da je hrana koju jedemo halal i zdrava, a halal sajmovi su prilika da se upoznamo sa proizvodima, da se susretnu proizvođači i konzumenti.

"Posebna je to prilika za naše firme da otvore velika tržišta muslimanskog svijeta, ali i da se i naši turistički potencijali obogate halal ponudom. Promocija halala nije bitna samo za muslimane građane Bosne i Hercegovine. Otvaranje halal tržišta u svijetu nije samo interes muslimana, nego je to interes svih njenih građana i kompanija, pa i onih iz našeg bližeg okruženja, Hrvatske, Slovenije i Srbije i drugih", smatra reis Kavazović.

Halal u principima poslovanja, nastavio je, obuhvata obavezu zakonitog poslovanja, plaćanja radnika i dobavljača, odgovornosti prema životnoj sredini i sigurnih uslova rada.

"Vjera nas uči da profit ne može i ne smije uvijek biti na prvom mjestu. Uz to halal mora biti i zarada radnika, kojima poslodavci povjeravaju svoj kapital i sredstva za rad kako bi mogli ispunjavati ugovorene obaveze", rekao je Kavazović.

Tokom tri dana SHF-a 2019 za učesnike i posjetioce bit će organizovan bogat program sa nizom zanimljivih sadržaja tokom kojih će imati priliku upoznati se sa svjetskim trendovima halal-industrije, čuti neke od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za halal i islamske finansije, a bit će omogućeni i susreti regionalnih proizvođača halal-proizvoda i pružalaca halal-usluga iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Albanije sa velikim kupcima i distributerima iz Evropske unije, Saudijske Arabije, Turske i Malezije, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Kazahstana, Litvanije, Maroka, Omana, Tunisa. Na SHF-u 2019 predstavit će se 108 izlagača iz 36 zemalja svijeta.

SHF 2019 održavat će se u Centru Skenderija, a trajaće od 26. do 28. septembra. Organizatori sajma su BBI, Islamic Development Bank Group (IsDB) i IsDB Group Business Forum THIQAH, uz podršku Islamske zajednice u BiH, Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH, te Udruženja halal-industrije koje djeluje pri Privrednoj komori Federacije BiH. Ovogodišnja manifestacija održava se pod pokroviteljstvom Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva BiH.

Tokom tri dana SHF 2019 posjetioci će moći uživati i u kulinarskim delicijama kineske, malajske, indonezijske i bh. kuhinje pripremljene u skladu sa halal-standardima. Cijena ulaznica za posjetioce je dvije KM, a cjelokupan prihod od prodatih ulaznica BBI će uplatiti SOS dječijim selima u BiH.

Sarajevo, 21. septembar 2019. (MINA) - Danas je pod predsjedavanjem predsjednika Sabora Safeta Softića održana treća redovna sjednica aktuelnog saziva Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sabor je utvrdio kako je Ustav Islamske zajednice u Srbiji usklađen sa Ustavom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dao saglasnost za njegovu primjenu. Također je Sabor potvrdio odluku reisu-l-uleme o imenovanju dvojice muftija kojima je istekao mandat. Tako je na novi petogodišnji mandat za muftiju na području Mešihata IZ u Hrvatskoj imenovan dr. Aziz Hasanović, a za područje Mešihata IZ u Srbiji dr. Mevlud Dudić.

Na osnovu izvještaja kojeg je pripremila Komisija za provođenje izbora Sabor je, a nakon što je svoju kandidaturu povukao mr. Husejin ef. Smajić, utvrdio listu kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na kojoj su: Salem ef. Dedović, Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić. Nakon toga kandidati su prisutnim sabornicima prezentirali svoje programe rada za mandatni period reisu-l-uleme 2019. do 2026. Predsjednik Komisije za provođenje izbora Safet Softić je odredio da će izborno tijelo koje će birati reisu-l-ulemu zasjedati 12. oktobra 2019. u Sarajevu, a do tada će kandidati imati priliku da svoj program prezentiraju članovima izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme.

{galerija}21-09-2019-01-sabor{/gallery}

Sarajevo, 19. septembar 2019. (MINA) – Danas je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana deseta redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici je dana suglasnost za raspisivanje konkursa za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal i podržana inicijativa za izradu, štampanje i podjelu svesaka sa bosanskim sadržajima za djecu povratnike u bosanskohercegovački entitet RS.

Usvojen je takvimski proračun za 2020. godinu, odnosno 1441/1442. godinu po Hidžri.

Prihvaćen je prijedlog glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most za promjenu termina manifestacije ,,Musalla" na način da će klanjanje džuma-namaza na musalli sultan Mehmed Fatiha biti zadnji petak u mjesecu julu.

Rijaset je odobrio izdvajanje finansijske podrške za projekte Mreže mladih u narednom periodu.  Formirana je stručna komisija koja će sačiniti prijedlog liste značajnih ličnosti za islam, muslimane i Islamsku zajednicu radi institucionalnog obilježavanja godišnjica njihovog rođenja ili preseljenja na Ahiret.

Podržan je zahtjev za suorganizaciju Sarajevo Halal Fair (SHF) – međunarodnog sajma halal industrije. Razmatran je i usvojen prijedlog Odluke o formiranju Vijeća dekana kao stručnog, akademskog i savjetodavnog tijela Uprave za obrazovanje.

Rijaset je dao suglasnost na Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o vjeroučiteljima, Nacrta Pravilnika o načinu pripreme plana rada i izvještaja o radu organa, ustanova i organizacionih jedinica i drugih pravnih lica IZ u BiH i Nacrt Pravilnika o distribuciji printanih izdanja u prostoru Islamske zajednice, koji je upućen u javnu raspravu i Vijeću muftija na razmatranje.

Rijaset je prihvatio informaciju o upisu učenika u prvi razred medresa i gimnazija Islamske zajednice i informaciju o provedenom konkursu za prijem studenata u Studentski centar IZ, te je konstatovao da su ispunjene sve predviđene upisne kvote što ukazuje na veliki interes učenika za upis u obrazovne Institucije IZ u BiH. 

Rijaset je prihvatio inicijativu Medžlisa Duvno da se mjestu Šuica da status džemata zbog njegovog historijskog i tradicijskog značaja za duvanjski kraj i interesa muslimana. Naime, Šuica se spominje kao naseljeno mjesto još u popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine te je u ranijem periodu funkcionisala kao samostalan džemat u kojem postoji džamija.

Rijaset je rješavao pitanja radno-pravnog statusa i kadrovska pitanja uposlenika među kojima je imenovanje Upravnih odbora islamskih pedagoških fakulteta u Zenici i Bihaću.

Rijaset je dao saglasnost za imenovanje direktora Gazi Husrev-begove medrese, raspisivanje konkursa za izbor nastavnika i saradnika na IPF-u u Zenici i izbor nastavnika i saradnika na IPF-u u Bihaću.

Prema predviđenoj proceduri a nakon prijedloga Sabora, Vijeća muftija i Rijaseta, imenovano je Programsko vijeće Medija centra u kojem su muftija Remzija Pitić, Aziz Kadribegović, Fahira Fejzić- Čengić, Dževad Hadžić i Muhamed Jusić.

Na sjednici su razmatrani i zahtjevi Ureda za društvenu brigu o pomoći pojedincima u stanju socijalne potrebe i udruženjima koja se bave humanitarnim radom.

U živopisnom selu Bjelogorci nadomak Rogatice živi Nedžad Herceglija s porodicom. U ove ljetne dane u njegovom je domaćinstvu mnogo posla. Koševina, briga oko stoke, sazrijeva voće. Prije jedanaest godina vratio se sa suprugom i djecom na djedovinu. Devastirana kuća, urušene pomoćne zgrade na imanju. Od nečega se moralo početi.

Odrastao je kao dijete zemljoradnika. Otac rahmetli se bavio stočarstvom, a kao porodično gazdinstvo imali su osiguran plasman uzgojene stoke. Porodica Herceglija je na početku agresije protjerana, uspjeli su  se izvući iz obruča stradanja Bošnjaka u Rogatici.

Po prestanku rata nije bilo mnogo izgleda da se osigura pristojan život u izbjeglištvu. Ostanak u prihvatnom centru ili podstanarski prostor porodica nije mogla prihvatiti. Započeli su svoju novu borbu. Da ponovo izgrade dom, povrate dostojanstvo i pokažu da mogu uspjeti.

Odrastajaći u Bjelogorcima, Nedžad je uz babu rahmetli upijao sve što je potrebno da se zna o poljoprivredi i uzgoju stoke. Zato mu se činila prirodnom odluka da se nakon povratka na  imanje posveti stočarstvu.

Međutim, imao je velikih poteškoća s plasmanom mesa, prodajom i naplaćivanjem. Znalo se dogoditi, priča Nedžad, da skoro po mjesec dana čeka na isplatu. Kašnjenje isplata, naravno, ugrožavalo je sve druge projekte, održavanje domaćinstva, školovanje djece.

Od kako je postao kooperant i učesnik u akciji „Kurbani“, Nedžad je spokojniji. Preko cijele godine u kontaktu je s odgovornima. Od njega kurbane kupuje medresa Osman ef. Redžović. Tako će biti i ove godine, a pred Kurban-bajram u posjeti porodici Herceglija uvjerili smo se kako se kurbani brižljivo čuvaju i paze.

„Imamo bolji otkup, imamo moral za rad za dalji opstanak. Moja djeca isto tako. Kažu: 'Babo, evo sada imamo perspektivu, bolji otkup, novac na vrijeme'. Sve ide na bolje. Islamska zajednica nam pomaže“, ističe Nedžad.

Na žalost, prije dvije godine Nedžad je doživio veliki gubitak.

Ljudsko zlo i mržnja nemaju granica.

Bila su ljetna doba i Nedžad je na jednu njivu u svome posjedu izveo krave preko noći, da budu na otvrenom, da imaju bolji zrak, da nisu u štali. U štali je samo ostala jedna krava koja je bila steona. Preko noći na tu njivu je donesena urea, pomiješana sa sijenom i soli, krave su to pojele i otrovale se. Od posljedica tri krave su uginule. Nesreća se uvećala kada su uginule još 72 ovce. Nedžad je uginule i oboljele ovce nosio u Sarajevo i Banju Luku na analizu. Veterinari u Rogatici nisu znali šta je uzrok ugibanja ovaca. Osoba koja je to učinila priznala je krivicu, ali Nedžad nikada nije dobio nikavu nadoknadu za štetu koju je pretrpio.

Netrpeljivost ljudi koji žive blizu njegovog imanja je takva da su ga često uznemiravali i prljali izvor s kojeg je doveo vodu u domaćinstvo. Nisu prezali ni od toga da mu uoči Kurban-bajrama zatvore vodu, zatrpaju cijevi, tako da su bili prinuđeni cisternama dovoziti vodu kako bi mogli sve poslove za Kurban-bajaram obaviti.

Prva koja je vidjela uginule životinje bila je Nedžadova starija kćerka, koja se još nije oporavila od tog strašnog prizora i izbjegava otići do njive gdje su nesretne životinje otrovane. Porodica se ipak nije predala, dobri ljudi su pomogli. Po saznanju, za njihove teškoće javili su brojni prijatelji i pomogli da se stočni fond oporavi.

Nedžad se i pored tako teških okolnosti s porodicom bori. Vrijedno rade i svako ima svoj zadatak. U vrijeme kada smo ih posjetili, sin Nedžib bio je na ispaši sa stadom ovaca, a od nedavno uzgajaju i koze. Posebnu radost porodici donosi kćerka Almina koja je odlična učenica.

Almina s malim brojem bošnjačke djece pohađa osnovnu školu u Rogatici, postiže sjajne uspjehe u učenju, a od septembra će u sedmi razred.

Porodici Herceglija nije teško raditi. Na 103 duluma svoga imanja imaju potencijal da se uspješno bave stočarstvom. Formirali su i solidan fond mehanizacije, koje su, kroz djelimično lično ulaganje, dobili od Federalnog ministrstva za raseljena lica i izbjeglice.

Oni koji svoj kurban odluče nabaviti posredstvom Islamske zajednice u BiH, direktno pomažu našim ljudima kojima je otkup kurbana od presudnog značaja za opstanak na svojim imanjima. Oslonac na kojem će graditi bolji život svojih porodica.

Mi smo se u to uvjerili kod vrijednog domaćina Nedžada Herceglije i njegove porodice iz sela Bjelogorci nadomak Rogatice, a širom Bosne i Hercegovine kooperanti akcije „Kurbani“ to mogu i potvrditi.

Alma Hadžić