Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Sa reformama krenuti danas

, Objavljeno u BiH

Prvim danom 2015. godine Litvanija je postala dijelom eurozone. Oko tri miliona građana ove baltičke zemlje su time uspješno završili svoj proces euroatlanskih integracija, napisao je potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i direktor Političke akademije SDA Senad Šepić na blogu.


Podsjetio je da je, od 11. marta 1990. godine, kada je Litvanija proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, zemlja prošla kroz značajnu društvenu transformaciju, postavši članica Vijeća Evrope, NATO saveza, Evropske unije, Šengena i naposljetku eurozone.

Drugačiji pristup

- I političari i građani Litvanije, u odnosu na BiH i region zapadnog Balkana, na vrijeme su uvidjeli prednosti euroatlantskih integracija - smatra Šepić.

Dok je u BiH još trajao rat, krajem 1994. godine, Litvanija je otvorila pregovore o (tadašnjoj verziji) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a od tada do danas, Litvanija je provela teške ekonomske reforme, prošla kroz političku i društvenu stabilizaciju, suočila se sa komunističkom prošlošću prihvatila pravnu stečevinu Evropske unije, ispunila kopenhaške kriterije.

Tokom procesa euroatlantskih integracija, bruto društveni proizvod Litvanije narastao je osam puta, s 1.900 dolara u 1994. godini na 15.500 dolara po stanovniku, u 2013. godini.

Usporedbe radi, BDP po stanovniku u BiH je prema podacima Svjetske banke za 2013. godinu iznosio oko 4.600 dolara, odnosno, kaže Šepić, bio je skoro tri i po puta manji od onog u Litvaniji.

- Na današnjoj generaciji bosanskohercegovačkih političara nije da se sukobljava oko odgovora na pitanje zašto BiH, i region zapadnog Balkana, nisu prošli transformaciju u isto vrijeme i na način kako je to uradila Litvanija. Na ovoj generaciji političara je da ponudi plan, koji će bh. društvo motivirati da u narednih 10 godina od BiH izgradimo ravnopravnog člana euroatlantske porodice razvijenih zemalja. I da hitno krenemo sa implementacijom tog plana - mišljenja je Šepić.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, usaglašavanjem teksta Zajedničke izjave o članstvu BiH u EU, uradilo je prvi i vrlo važan korak, dodaje Šepić i kaže da nakon prošlog mandata stalnih kriza i sukoba i nakon oktobarskih izbora, potreban je drugačiji unutrašnji pristup i odgovorniji rad, što članovi Predsjedništva BiH, smatra Šepić, zasad pokazuju.

Šepić je mišljenja da sadržaj teksta Izjave čini dobru osnovu na kojoj se, uz iskrenu predanost i odgovornost svih aktera u BiH, političara i administracije, privrede i civilnog sektora, može doći do onoga u čemu danas građani Litvanije, i drugih zemalja EU, uživaju.

- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Litvanije i EU (tadašnja verzija) stupio je na snagu 1998. godine. Naša zemlja ima priliku da SSP između BiH i EU stupi na snagu ove godine. Litvaniji je, nakon stupanja na snagu SSP-a, trebalo šest godina predanog rada na reformama, kako bi postala punopravna članica EU. Iako je očekivati da će BiH za proces pridruživanja, zbog većeg obima pravne stečevine EU i naše specifičnosti, trebati više od šest godina, moramo težiti tome da to postignemo u narednih deset godina - napisao je na blogu Šepić.

Sa reformama krenuti danas

On je podvukao da bi se s reformama trebalo krenuti danas kako bi zacrtani cilj bio dostignut za deset godina, okupljeni oko izjave koju je Predsjedništvo BiH pripremilo.

Prema podacima Evropske komisije, Litvanija je u 2012. godini u budžet EU uplatila oko 290 miliona eura. Iste godine je iz budžeta EU dobila oko 1,8 milijardi eura. Dakle, oko šest puta više. Od 2011. godine rast BDP-a Litvanije bio je 4,3 posto, a ova zemlja jedna je od najmanje zaduženih zemalja EU i eurozone.

- Sve su to razlozi koji govore u korist vizije punopravnog članstva BiH u EU. Predsjedništvo BiH je ponudilo osnovu za plan ostvarivanja ove vizije. EU nam je spremna u tome pomoći. Regionalne okolnosti i globalna situacija nam trenutno idu u prilog, na nama je da to mudro iskoristimo i sve vlade koje ćemo formirati nakon izbora, posebno Vijeće ministara BiH snažno okrenemo prema Briselu i evropskim fondovima za naš razvoj, zapošljavanje, nauku, poljoprivredu, turizam, istraživanje i kulturu - kazao je Šepić.

Podsjetio je da su sve zemlje Baltika danas članice EU, Šengena, eurozone i NATO saveza te je izrazio uvjerenje da ukoliko se bude odgovorno i predano radilo na reformama za dobrobit svih bh. građana, da će se to isto moći reći, za deset do 15 godina, moći kazati i za zemlje zapadnog Balkana.

Na kraju bloga je pozvao političare i javnost u BiH da urade sve kako bi SSP između BiH i EU čim prije stupio na snagu, posebno zbog činjenice da najveći broj bh. građana hoće BiH u EU.

- Znam da postoje zdrave snage i politike koje su spremne da pokažu kako imamo znanja i kapaciteta za provedbu SSP-a, da krenemo sa ekonomskim reformama, ponudimo šansu mladima koji mogu odgovoriti izazovima integracije i otvorenog tržišta i pripremimo BiH za predaju kredibilne aplikacije za članstvo u EU. I vjerujem da ćemo na ovome putu uspjeti. Sve drugo značilo bi dalje propadanje BiH - zaključio je Senad Šepić, potpredsjednik SDA i direktor Političke akademije SDA.

(fena)

ocijeni
(0 glasova)