Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Plaketa „Hasan Kaimija“ za najbolje djelo: dr.sc. Adibu Đoziću za djelo „Studije o bošnjaštvu“

, Objavljeno u BiH
Plaketa „Hasan Kaimija“ za najbolje djelo objavljeno u 2013. i 2014. godini iz društvenih i humanističkih znanosti pripala je dr.sc. Adibu Đoziću za djelo „Studije o bošnjaštvu“.
Saopšteno je to na press konferenciji održanoj u Zvorniku, na kojoj su se novinarima obratili Mustafa ef. Muharemović, predsjednik Medžlisa IZ Zvornik, dr. Sead ef. Seljubac član Žirija za izbor najboljeg djela, Haris ef. Mustajbašić, glavni imam Medžlisa IZ Zvornik i književnik Mehmed Pargan.
Povelja za životno djelo i nagrada za najbolje znanstveno djelo bit će dodijeljene u četvrtak 4. Juna 2015. godine na svečanom otvaranju manifestacije „Dani Hasana Kaimije“ u Medžlisu IZ Zvornik.
 
Za najbolju objavljeno djelo do sada su nagrade dobili: Husein Hasković, Nedžad Ibrišimović, Isnam Taljić, Džemaludin Latić, Vedad Spahić, Enes Karić, Ćazim Hadžimejlić, Adnan Jahić, Zlatko Topčić, Aida Abadžić-Hodžic i Samedin Kadić.
Trinaesti „Dani Hasana Kaimije“ biće realizovani na području Zvornika, Sapne, Tuzle, Srebrenice i Milića. Organizator manifestacije je Medžlis IZ Zvornik.
 
Dobitnik Povelje „Hasan Kaimija“ za životno djelo je mr. Muharem Omerdić.
 
Literarni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola
Nagrađeni učenici osnovnih škola:
 I mjesto Dženita Džafić, OŠ Doborovci
II mjesto Said Memišević, 7. OŠ Gornji Rahić
III mjesto Amina Buljubašić, OŠ Lukavac Mjesto
 
Nagrađeni učenici srednjih škola:
 I mjesto Zejna Šarić, Behram-begova medresa
II Šejla Handalić, MSŠ Banovići
III Nermina Subašić
 
Nagrade za učenike bit će dodijeljene na književnoj večeri na Kula Gradu u petak 5. juna 2015. godine. 
 

Obrazloženje žirija za nagradu „Hasana Kaimije „ prof. Dr. Adibu Đoziću:

„Knjiga Studije o bošnjaštvu, autora  prof. dr. Adiba  Đozića,  redovnog profesor za užu naučnu oblast Sociologija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predstavlja znanstveni i društveni doprinos istraživanju bošnjačkog nacionalnog identiteta, odnosno bošnjačke nacije kao  najvažnijih pitanja za Bošnjake. 
Knjiga se sastoji od uvoda i četiri poglavalja. To su:
1. Bosna i Hercegovina i Bošnjaci,
2. Bošnjaštvo na političko-ideološkim razmeđima,
3.Bošnjaštvo u spisateljskim opusima bosanskohercegovačkih autora, 
4. Bošnjačko iskustvo genocida
Knjiga predstavlja sustavan pristup fenomenu bošnjačkog nacionalnog identiteta, te je njena vrijednost neprocjenjiva za  širu akademsku zajednicu, buduće istraživače ovog fenomena,  studente kao i ostale čitaoce dovoljno upućene u razumijevanje njenog sadržaja i stila.
Poglavlja i naslovi u djelu nemaju vremensku niti prostornu distancu, što ovu knjigu čini aktualnom na podjednak način u sadašnjosti i budućnosti. Ona je stanovita nadopuna svih radova objavljenih o bošnjaštvu, jer predstavlja cjelovitiji znanstveni uvid u događaje i društvene procese koji su utjecali i utiču na afirmaciju Bošnjaka. Njena aktualnost je iznimna  u vremenu kad mnogi nastoje zbuniti Bošnjake, a time ih i podijeliti na Bosance i Bošnjake, jer poglavlja koja su sadržana u njoj  mogu dati veliki doprinos očuvanju kompaknosti Bošnjaka, kroz prizmu njihovog samopoimanja.
Autor u djelu predstavlja političku tradiciju Bošnjaka, s ciljem da čitalac stekne uvid u višestoljetnu tradiciju bosansko-bošnjačkih politički znamenitih ličnosti, od Bana Borića, prvog spomenutog bosanskog političara, do prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića.
U djelu su prezentirani  uzroci  unutarbošnjačke suprotstavljenosti i sukobljenosti  koji su onemogućili i danas onemogućavaju bržu afirmaciju bošnjačkog identiteta. Stanje u kojem se nalaze Bošnjaci već dvije stotine godina autor ne promatra samo u kontekstu vanjskih, nego i unutrašnjih faktora, koji su izraženi unutarbošnjačkim slabostima, prije svega na nivou kolektivnog aktivizma osporenog ideološkim i političkim suprotstavljenostima i sukobljenostima koje su uzrok stradanja Bošnjaka u prošlosti i produciraju brojne slabosti među njima u sadašnjosti. 
 
Akcentirajući etnogenezu Bošnjaka, koja  je počela još u ranom srednjem vijeku i bitno uvjetovana Bosnom kao njihovom matičnom zemljom,  te navodeći historijske i druge izvore u kojima se na najeksplicitniji način potvrđuje etnički individualitet Bošnjaka, autor pobija tvrdnje onih koji su Bošnjake nastjali srbizirati, odnosno kroatizirati. 
 Autor je u djelu elaborirao iredentističke aspiracije susjednih država prema teritoriju Bosne i Hercegovine, koje su svoje historijsko pravo nastojale dokazati negacijom nacionalnog identiteta Bošnjaka, stereotipnim prezentiranjem bošnjačke nacije u kontekstu vlastitih velikodržavnih nacionalno-političkih programima.
  U trećem dijelu knjige Bošnjaštvo u spisateljskim opusima bosanskohercegovačkih autora,  dr. Đozić predstavlja način na koji bošnjaštvo i Bosnu promatraju i prihvataju I. F. Jukić, Antun Knežević i drugi bosanski franjevci. 
U četvrtom poglavlju  pod nazivom Genocid kao društvena i pravna činjenica bošnjačke historije, autor na znanstveno relevantan način, koristeći se historijskim činjenicama dokazuje da je genocid, kao pravna i društvena činjenica, nerazdvojni sadržinski element ukupne bošnjačke prošlosti, odnosno „zajedništvo povijesne sudbine.“ Posebno je autor elaborirao genocid nad Bošnjacima u „zaštićenoj“ zoni Srebrenica, te akcentirao nacionalizam kao najdominantniji društveni proizvod racionalističkog sekularizma. 
S bzirom da se prije prof. dr. Adiba Đozića nije na ovako studiozan način istraživalo i pisalo o bošnjačkoj naciji, te da je prof. Adib Đozić prvi sustavno obradio ovu tematiku u svom djelu Bošnjačka nacija, zatim da je o njoj napisao veliki broj radova, i da i u daljem svom intelektualnom radu stavlja poseban akcenat na ovu tematiku, smatramo da ovo djelo treba delegirati za dodjelu nagrade Hasan Kaimija. Djelo je uveliko korisno, te predstavlja veliki doprinos kulturnoj baštini Bošnjaka, očuvanju bošnjakog nacionalnog identiteta i na stanovit način je vakuf profesora Đozića budućim pokoljenjima.  
ocijeni
(0 glasova)