Ugroženo pola miliona stanovnika: Djeca u BiH još uvijek prolaze pored minskih polja i idu u školu

Minski problem prisutan je u više od 120 opština ili gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH. Djeca u BiH još uvijek prolaze pored minskih polja i idu u školu.

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH /BHMAC/ Saša Obradović u razgovoru za agenciju Anadolija poručio je da je "BiH jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi".

Podsjetio je da je Centar za uklanjanje mina, zajedno sa organizacijama i Komisijom za deminiranje u BiH, od 1996. godine i kada su urađene prve procjene minskih polja u BiH, oslobodio i vratio preko 3.500 kilometara kvadratnih sumnjive ili opasne površine.

"Trenutno imamo sumnjivu površinu od 1.050 kilometara kvadratnih i to je površina koja je obilježena minskim oznakama i kao takva blokirana je za razvoj BiH", istakao je Obradović.

Smatra da je deminiranje spor, skup i opasan proces i da je u ovoj godini deminirano oko 15 kilometara kvadratnih.

"Trenutno je završeno pet minskih sumnjivih područja, oko 15 kilometara kvadratnih čeka da se vrati stanovništvu BiH, a pripremljeno je oko 35 minski sumnjivih područja, ukupne površine preko 60 kilometara kvadratnih", naglasio je Obradović.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina stradalo više od 1.750 osoba, od čega više od 610 smrtno. Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Organizacije koje se bave deminiranjem nisu imale stradavanja deminera u ovoj godini, što je vrlo važno i za Centar i za sve organizacije kao i donatore.

"Nažalost, u BiH imali smo dva minska incidenta. Prvi slučaj je kada je čovjek ušao u obilježeno minsko polje. On je nastradao i imali smo dvojicu lovaca koji su povrijeđeni. Dakle, ove godine imamo četiri osobe, jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene. Proljeće i jesen su najizraženiji, kada ljudi ulaze u šumska područja radi prikupljanja ogrjeva i nepoštovanje oznaka je ono što najviše dovodi do stradavanja unutar minskih polja", istakao je Obradović.

Procjene sa terena pokazuju da je ostalo još dosta treće kategorije, koja je sumnjiva i opasna.

"To je oko 60 posto te teritorije u BiH gdje je vrlo teško prići, deminirati i dobiti određene podatke za ta minska polja. Nedostatak sredstava, koja su potrebna za godišnji plan deminiranja BiH nikad se ne obezbijede u punom kapacitetu. To se uradi oko 50 posto od strane donatora i domaćih izvora. U BiH imamo preko 26 organizacija koje se bave deminiranjem. Imamo više od 1.300 deminera sa ovlaštenjem", naglasio je Obradović.

Među deset najugroženijih opština u BiH su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

"Prema procjeni iz 2015. godine, u BiH oko 550.000 stanovnika živi neposredno ili posredno uz minska polja. Djeca nam još uvijek prolaze pored minskih polja i idu u školu. To je prva i druga kategorija minski sumnjivog područja koja će se najvjerovatnije i riješiti u ove tri godine", rekao je Obradović.

Smatra da je BiH na sedmom mjestu u svijetu kada je riječ o ugroženosti minama.

"Mi smo na sedmom, osmom mjestu u svijetu. Imamo tu Sudan i Kolumbiju koji imaju velike probleme, gdje još traju sukobi i postavljaju se nova minska polja", rekao je Obradović.

Procjena koju su uradili govori da bi proces deminiranja u BiH mogao biti završen do 2025. godine.

"Naše procjene govore, još nekih pet, šest godina. Mislimo da veliki dio prve i druge kategorije mora se uraditi u naredne tri godine, gdje ljudi još žive pored minskih polja. Naravno, najugroženija područja u BiH su područje regije Doboj, imamo dosta problema i oko Maglaja. Naravno, Unsko-sanski kanton je jedan od najzagađenijih kantona u Federaciji BiH, područje Posavine. Kao što sam naglasio, privreda ne može da se razvija zbog problema minskih polja", poručio je Obradović.

Kako je kazao, Centar za uklanjanje mina zajedno sa Komisijom za deminiranje i Ministarstvom za transport i komunikacije BiH i nadležnim entitetskim ministarstvima, pokušava da deminira i obalu rijeke Save kako bi plovnost ove rijeke bila zastupljena u punom kapacitetu.

Još jednom je uputio apel bh. građanima da ne uklanjaju minske znakove jer on čuva čovjeka.