U Čajniču spomen obilježje za 232 šehida i civilne žrtve rata

U haremu džamije u mjestu Kapov Han u Čajniču uz prigodan vjerski program danas je otvoreno centralno spomen obilježje šehidima i civilnim žrtvama sa područja ove općine koji su svirepo ubijeni.

Spomen obilježje sa uklesanim imenima 238 žrtava otkrili  su članovi porodica stradalih Amir Paldum i Munevera Uglješa, te predsjednik Udruženja Bošnjaka povratnika u Čajniču Izet Alihodžić.

Naglašeno je da će ono  biti trajna opomena i podsjetnik na razmjere zločina počinjenih nad čajničkim Bošnjacima u proteklom ratu.

„Nikada ne smijemo zaboraviti obilježavati Mostinu jer je to najveće stratište našeg naroda. Nikada ne smijemo prestati pričati i zaboraviti onu majku iz Mahrevića koja je ubijena sa dvoje djece u naručju, jedno je imalo godinu dana, a drugo dvije i pol. Ono od godinu ubijeno je u majčinom krilu sa flašicom čaja u ruci. Nikada ne smijemo zaboraviti onu našu djecu spaljenu u Medoševićima. O tome moramo učiti i našu djecu, da su svi ubijeni samo zato što su muslimani a to su činili oni  s kojima smo dijelili komšiluk, išli u školu“, poručio je Alihodžić.

Dodao je da je trajna obaveza  podsjećanje na vrijeme zla kroz koji su Bošnjaci ovog kraja prošli.

"Ovo mjesto je hodočašće svakom čajničkom Bošnjaku da dođe ovdje sa potomcima i oda počast onima čija su imena uklesana te da gaji nezaborav", istakao je Alihodžić.

Podsjetio je da su na spomen obilježju uklesana i imena šest dobitnika najvećih ratnih priznanja, među njima i ratnog komandanta, načelnika štaba 43. Drinske udarne brigade (DUB) Ferida Dizdarevića.

O kontinuitetu zločina nad Bošnjacima govorio je i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, naglasivši i da je  ovo prva generacija koja o njima govori sama.

"Zašto smo mi prva generacija Bošnjaka koja o zulumu koji nam se ponavlja, sada piše sama o sebi, sada govori sama o sebi i gradi spomen obilježje svojima? Zato što smo se borili, odlučili da radimo za sebe svoju domovinu i svoj narod", poručio je muftija goraždanski.

Prisutnima su se obratili i  predstavnici kantonalne i gradskih vlasti Goražda u kojem su čajničani pronašli utočište, aktivno sudjelujući i u njegovoj odbrani.

"O zločinima u Čajniču nad civilnim žrtvama i pripadnicima Armije Republike BiH postoje brojna svjedočenja. Jedno od njih govori da su Bošnjake u Čajniču 1992. godine hapsili i držali u limenim kontejnerima, u nehigijenskim uslovima, bez hrane, zraka i svjetlosti, zlostavljajući ih. Civilizacija, Armija RBiH, borila se protiv anticivilizacije. Na ovom mjestu sjećamo se svih onih koji su srcem išli i ginuli za slobodu BiH a oni koji nisu s nama spriječili su naš nestanak", kazala je predsjedavajuća Skupštine Bosansko - podrinjskog kantona (BPK) Goražde Edita Velić.

 Samira Drakovac, pomoćnica gradonačelnika Goražda podsjetila je da je grad na Drini uvijek bio uz Čajniče.

"I u najtežim vremenima dijelili smo ono što smo mogli i imali. I u periodu nakon 1995. Godine nastojimo biti podrška povratku i u Čajniče. Imamo puno poštovanje i zahvalnost svim žrtvama proteklog rata koje su dale najviše što su mogle dati, svoje živote. Neka ovo spomen obilježje bude opomena da se rat, progoni i zločini nikada i nikome ne ponove", kazala je Drakovac.

Spomen obilježje braniocima i civilnim žrtvama Čajniča izgrađeno je uz podršku pojedinaca, institucija i društveno odgovornih kompanija kojima su danas uručene zahvalnice. U džamiji u čijem haremu je otkriveno upriličen je i prigodan vjerski program.

Otvaranje spomen obilježja prvi je događaj u okviru obilježavanja 18. Septembra Dana oslobođenja, Dana BPK i Grada Goražda.