Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Izvještaj WWF-a otkriva ogromnu količinu ljudskog utjecaja na planetu

, Objavljeno u Svijet Istaknuto
(Foto: Ilustracija, Igman) S.S. (Foto: Ilustracija, Igman)

Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i privredu potiskuje prirodu i usluge od kojih zavisimo i koje nas održavaju, do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planete 2018.

Danas objavljeni izvještaj predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, okeane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je neophodno da globalna zajednica što prije zajednički preispita i redefiniše kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018. predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja.

- Nauka nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, okeana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planetu, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost - kazao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

60% kičmenjaka eliminisano od 1970. do 2014. godine

Indeks žive planete (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisara, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identifikovane u izvještaju direktno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

- Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dvije planete godišnje, i to je zastrašujuće - ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

Izvještaj o živom planetu 2018. fokusira se i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i privrede. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 milijardi dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezinog gubitka.

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okolinu, ističu iz WWF Adrije.

Tako manje od 5 posto živog svijeta čine divlje vrste. Ris i vuk u bliskoj povijesti bili su gotovo u potpunosti istrebljeni, dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

Pored toga, 82 posto slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosistema bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji, a u našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje hidroenergetske infrastrukture.

Izvještaj o stanju planete 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živoj planeti koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kičmenjaka od 1970. do 2014. godine.

BIR/Agencije

 

ocijeni
(1 glas)