Nastavak diskriminacije: Još jedna školska godina u RS počela bez prava učenika na bosanski jezik Istaknuto

03 Sep 2019

Na području bh. entiteta Republika Srpska djeca bošnjačke nacionalnosti će i ove godine, kao i prethodnih, izučavati "jezik bošnjačkog naroda" iako njihovi roditelji žele da im u đačkim knjižicama stoji bosanski jezik, što je prema riječima Ramiza Salkića, potpredsjednika RS-a sistemska diskriminacija, piše agencija Anadolija (AA).

Salkić se ranije obratio Vladi RS i resornom ministarstvu s pozivom da prestanu sa sistemskom diskriminacijom i da se početkom ove školske godine omogući djeci bošnjačke nacionalnosti da izučavaju nastavu na bosanskom jeziku i da izučavaju bosanski jezik.

Nazivanje jezika kako žele

On kaže da ih je pozvao da poštuju ustav, zakone entiteta, mišljenje Ustavnog suda BiH, Evropske komisije, OHR-a, OSCE-a u BiH, jer je OSCE u jednom dopisu kazao da je onemogućavanje prava na bosanski jezik i nastavu na bosanskom jeziku kršenje međunarodnog prava.

"Ustavni sud BiH je jasno kazao da Vlada entiteta nema pravo da određuje naziv imena jezika Bošnjacima odnosno da Bošnjaci i drugi narodi imaju pravo da nazovu jezik onako kako žele", kazao je Salkić.

On je pozvao međunarodne organizacije u BiH, ali i domaće institucije da se konačno riješi pitanje bosanskog jezika, odnosno da se omogući djeci Bošnjacima na prostoru entiteta da izučavaju nastavu na bosanskom jeziku i da koriste bosanski jezik.

"Mora se pronaći mehanizam. I domaće institucije i međunarodna zajednica moraju naći mehanizme da privole, pridobiju ili pak da pritiskom natjeraju vlasti u entitetu da poštuju ovo pravo", naglasio je Salkić u izjavi za Anadoliju.

Sistemska diskriminacija

Na pitanje da li se nazire rješenje, Salkić je rekao da imajući u vidu odgovor koji je dobio od nadležnog ministarstva - oni su zapravo odlučni da nastave sistemsku diskriminaciju te se i dalje pozivaju na tvorbu po srpskom jeziku da Bošnjaci mogu govoriti samo bošnjačkim, a ne bosanskim jezikom.

"Sigurno da, dok je ova garnitura na vlasti, mi ne možemo tako lahko očekivati da će ovaj problem biti riješen. Zapravo ne postoji ni ozbiljna inicijativa iz međunarodne zajednice da se ovaj problem riješi. Nekako su svi počeli da podrazumijevaju i u međunarodnoj zajednici i u domaćim institucijama, da su normalni problemi u entitetu da je normalno da ih imaju Bošnjaci i Hrvati. Ne bi bilo normalno da je normalno, čini mi se", kazao je Salkić.

Ovi problemi, prema njegovim riječima, ostavljaju ozbiljne posljedice.

Kazao je da je prije nekoliko dana posjetio sela kod Srebrenice gdje dvije porodice napuštaju ognjište sa svojom djecom zato što nemaju adekvatno obrazovanje.

"Mislim da je nepostojanje adekvatnog obrazovanja prepreka za život mnogih Bošnjaka na prostoru entiteta i sigurno da je ovaj val iseljavanja podstaknut sistemskom diskriminacijom i nesigurnošću koja se širi", rekao je on.

Žele povratak djece u matičnu školu

Roditelji djece u Vrbanjcima su prije šest godina našli privremeno rješenje za svoju djecu, u nadi da će na kraju uspjeti postići dogovor s entitetskim vlastima.

Nedžad Smajlović u Hanifićima, zaseoku Vrbanjaca kod Kotor Varoši, objasnio je da oko 60 djece upisanih u Osnovnu školu 1. mart u Jelahu pohađa instruktivnu nastavu, a resorno ministarstvo Federacije BiH finansira nastavnike.

"Kamo sreće da se djeca vrate u matičnu školu, tu u Vrbanjcima i da imaju sva prava kao i sva ostala djeca", rekao je Smajlović i pojasnio da je do ove situacije došlo, jer su im uskraćena prava na bosanski jezik i grupu nacionalnih predmeta.

"Krenuli smo, bila je predizborna kampanja, tadašnji načelnik koji je bio kandidat nam je obećao da će to rješiti da glasamo za njega, mi smo to uradili, on je bio načelnik, međutim poslije toga..", rekao je Smalović.

Kada su vidjeli da od obećanja neće biti ništa počeli su s bojkotom nastave, a zatim i organizacijom instruktivne nastave u Hanifićima.

Ono što je najvažnije po završetku osnovne škole, iako ispite polažu na kraju školske godine, učenici nemaju nikakvih problema pri upisu u srednje škole, bilo da su na području RS, FBiH ili u inostranstvu.

"Najvažnije je da djeca imaju znanje, ko su, šta su, istoriju - da se desio genocid u Srebrenici i ostale stvari, temelje dobro urađene tako da imamo dobre rezultate što se tiče te djece koja su upisala srednje škole, fakultete koledže i tako dalje", kazao je Smajlović.

Jezik obilježje konstitutivnih naroda

Njegovih dvoje djece na ovaj način je završilo osnovnu školu, a dvoje je i dalje pohađa. Smajlović vjeruje da se iko od roditelja pokajao što su se odlučili na ovaj korak.

"Bilo bi mi drago na području cijele države djeca imaju ista prava, da li to bilo bosanski jezik, maternji jezik ili kako ga ko već naziva, srpski, hrvatski - da ima osnovna prava", kazao je on.

Predrag Raosavljević, pomoćnik omubdsmena BiH i šef odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kaže da su jezik i pismo su jedno od bitnih obilježja konstitutivnih naroda koja čine njegov identitet, međutim da Ustav BiH ne definiše nazive jezika konstitutivnih naroda.

"Institucija Ombudsmena je na osnovu žalbi građana i po službenoj dužnosti utvrdila da postoji neujednačena praksa u vezi nazivanja jezika u školama u enititeima i kantonima BiH i s tim u vezi preduzela je niz mjera i uputila preporuke da se osigura ravnopravan tretman djece u pogledu nazivanja maternjeg jezika i izvođenja nastave na maternjem jeziku", kazao je Raosavljević.

Ministrica ignoriše problem

Utvrdili su da postoji neujednačena praksa i da djeca imaju problema kod upisivanja naziva maternjeg jezika u školske knjižice i nastavka školovanja, na primjer kada završe osnovnu školu u jednom entitetu i žele da nastave školovanje u srednjoj školi u drugom enetitetu.

"Tu dolazi do problema i s tim u vezi pozvali smo smo sve nadležne institucije da osiguraju ravnopravan tretman djece u pogledu upisivanja jezika", izjavio je Raosavljević.

Podsjetio je na odluku Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom je utrvđeno da naziv "jezik bošnjačkog naroda" koji se koristi u RS u školama nije u suprotnosti s Ustavom BiH.

"Postoji određena praksa koja može upućivati na diskriminaciju u smislu da se jezici jednog naroda definišu opisno vezivanjem za sam narod, a kod drugih naroda se to određuje davanjem naziva jezika i u tom smislu se može govoriti o neravnopravnom tretmanu. Mi smo tu jasno naznačili da takva praksa nije prihvatljiva i nije u skladu s međunardnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava i pozvali nadležne obrazovne institucije da preduzmu odgovarajuće mjere i to eliminišu", rekao je on.

Natalija Trivić, mininstrica prosvjete i kulture RS-a, kaže da je i ove godine kao i svake pred početak školske godine pokrenuto ovo pitanje.

"Ono što ja jedino i mogu da kažem je ono što je u skladu s Ustavom BiH, Ustavom RS - da su jezici definisani vrlo jasno gdje imamo jezike naroda koji su konstitutivni u BiH, a to su su jezici srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. Mimo toga, izvan toga, svaki vid kombinatorike na koji način definisati taj jezik je neustavno i zaista ne bih mogla dalje da komentarišem", rekla je Trivić.

 

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo