Hatma dovom obilježena 16. godišnjica smrti Alije Izetbegovića i Hivzije Hasandedića

Učenjem hatma dove u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru jučer je obilježena 16. godišnjica smrti prvog predsjednika Republike BiH, rahmetli Alije Izetbegovića i jednog od najznamenitijih bosanskohercegovačkih orijentalista Hivzije Hasandedića.

U prisustvu velikog broja vjernika, Hivzijinih sinova Suada i Saliha, hatma dovu je proučio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.

Govoreći o značaju i ulozi i rahmetli Izetbegovića i Hasandedića, muftija je još jednom podcrtao koliko su njihova djela vrijedna svekolike pažnje, jer su upravo ta djela bila najilustrativniji međaši naše novije historije.

"Vremena u kojima su živili i djelovali su bila složena i teška. Zalagali su se za očuvanje i obnovu našega nacionalnog imena, obnovu suvereniteta naše države Bosne i Hercegovine", kazao je muftija.

Podsjetio je na ustrajnost rahmetli Izetbegovića u borbi za slobodu i slobodnu riječ, obnovu samostalnosti i državnosti, odbranu države u dvostrukoj agresiji koju je pratila šutnja međunarodne zajednice.

"Ta borba je, prije svega, bila naša borba, borba za slobodu čovjeka i za ljudsko dostojanstvo. Rehmetli predsjednik je bio duboke svjestan da bez slobode ne možemo u budućnost, ali je bio duboko svjestan da se ništa ne može trajno sačuvati bez dobro organiziranog naroda, bez institucija i države. Valja nam se vratiti njegovoj misli i njegovoj ideji“, poručio je muftija.

Zahvaljujući istraživanjima i radovima Hivzije Hasandedića, naglasio je, sačuvano je kolektivno pamćenje o kulturno-historijskom nasljeđu, spomenicima, pisanoj riječi Bošnjaka u Hercegovini.

"Hivzija je brižno istraživao našu prošlost, prenosio memoriju ljudi, objavljivao i pisao o našem bitisanju od Dalmacije, preko Hercegovine do Boka Kotorske. On je ostavio čvrste temelje i mi možemo ići dalje. On sam nije mogao istražiti sve, ali je uradio mnogo više nego neke institucije. Da budemo pravedni, u našem narodu nije ih ni bilo, jer smo bili uskraćeni za njih. Zahvaljujući njegovom radu mi smo u prilici da istražujemo i detaljnije prezentiramo rezultate tih istraživanja u većem obimu. Uskoro ćemo objelodaniti do sada nepoznate činjenice o velikom Kizlar-aginom vakufu u Ljubinju, koji je bio veći i od Karađoz-begovog vakufa“, rekao je muftija.

Na kraju kratkog podsjećanja muftija je izrazio nadu da će Alijina i Hivzijina djela biti zalog budućim generacijama i snažan poticaj da budu potpuno svjesne svih izazova koji stoje pred njima.