Akademija povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića Istaknuto

19 Okt 2019
Akademija povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića Fena

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je održana Akademija povodom obilježavanja 16. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Direktor Muzeja "Alija Izetbegović" Adnan Žiško je u obraćanju kazao da je to osmi put da Muzej organizira Akademiju povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića. Istakao je da se Muzej nalazi na Kovačima u neposrednoj blizini Šehidskog mezarja i dodao da je mnogo simbolike što je smješten na samim bedemima odbrane Sarajeva.

"U muzeju u stalnoj postavci imamo nagrade i priznanja iz Sjedinjenih Američkih država, Evrope, Azije i Afrike. Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu možemo reći da se radi o maloj zemlji sa malobrojnom populacijom, međutim kada pogledamo imena stotina ulica, parkova, škola, džamija koje se nalaze širom svijeta možemo vidjeti da smo imali velikog lidera koji je našu domovinu BiH učinio mnogo većom i značajnijom", kazao je Žiško.

Ističući kako se u Muzeju nalazi i poklon koji je Izetbegoviću darivao bivši palestinski lider Jaser Arafat, Žiško je kazao da su to dvojica lidera koji su bili simboli za nezavisnost svojih država i naroda te je dodao da je najveća i najvažnija vrijednost što je Alija Izetbegović sačuvao Bosnu i Hercegovinu.

On je istakao i važnost činjenice da je Univerzitet u Sarajevu objavio posebno izdanje časopisa “Pregled“ u kojem su sadržani svi radovi sa međunarodne konferencije “Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ koja je održana u saradnji sa univerzitetom iz Ankare.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić je istakao kako je Alija Izetbegović još za života postao historija, a da je njegovo ime prerastalo u simbol.

“Taj jedan ljudski život, taj jedan ljudski vijek, kao i da nije bio samo život jednog čovjeka, samo jednog iz cijelog ovog naroda, već kao da se u to jedno vremenski ograničeno ljudsko življenje u metaforičkom smislu naselila historijska sudbina čitavog tog naroda, historijska sudbina Bosne i Bošnjaka. Jer, nije li historija i Bosne i Bošnjaka upravo jedno golemo, stoljećima dugo nastojanje da se ostane i opstane ovdje, u svojoj zemlji, u svojem biću, u onome gdje jesi i što jesi, historija i progona i tamničenja, ili historija uskraćivanja i zabranjivanja, historija borbe i osvajanja slobode, i historija njezina ponovnog gubljenja, i ponovnog njezina osvajanja, historija uvijek nekih novih nesreća i padova, i historija uvijek nekih novih uzdizanja i kretanja naprijed, uprkos svemu“, kazao je Kodrić.

Ističući kako je Izetbegović bio tipični čovjek Bosne, Kodrić je kazao da nije slučajno što je njegov usud bio taj da su se u njegovu vlastitom životu simbolički reflektirali neki od ključnih aspekata historijske sudbine Bosne i Bošnjaka.

“I danas rado spominjemo davnog, pradavnog bana Kulina i to baš zato što u Bosni, našoj domovini, toj malehnoj zemlji na raskršću svjetova, gotovo nikad nisu lahka i lagodna vremena niti vremena bez izazova i iskušenja, ili su ta vremena uvijek rijetka i uvijek kratka. U takvoj Bosni rastao je i oblikovao se i Alija Izetbegović, u takvoj Bosni stjecao je iskustvo i mudrost života, iz takve Bosne motrio je i razumijevao život i svijet oko sebe, i, konačno, kao državnik vodio je baš takvu Bosnu, nastojeći sačuvati i njezin vlastiti život, njezino daljnje povijesno-državno postojanje i živote njezinih ljudi. Takva Bosna gradila je i suštinski odredila Aliju Izetbegovića, i baš takvu Bosnu mislio je i promišljao Alija Izetbegović i sve to ostavio je i u svojem djelovanju, u svojem bosanskom državničkom djelu, ali i u svojim tekstualnim tragovima mislioca i mudraca Bosne“, kazao je Kodrić.

Glumac Emir Hadžihafizbegović se u obraćanju prisjetio trenutaka koje je provodio u društvu Alije Izetbegovića te je kazao da se tek nakon vremenske distance može shvatiti privilegija koju čovjek ima time što je poznavao ličnost poput Izetbegovića.

“Izetbegović je bio čovjek, ako ga dobro slušate, a privilegija je to bila, koji je imao tu melečku auru i uvijek me impresionirala njegova univerzalna misao“, kazao je Hadžihafizbegović.

Izetbegovićev narativ o Bosni je Hadžihafizbegović uporedio s bolju nad Latinskom Amerikom koju je u svojom narativu imao dobitnik Nobelove nagrade za 1982. godinu Gabriel Markes.

 “Ja imam osjećaj da je Izetbgović sve te govore pisao, a da ih je Markes samo čitao“, kazao je Hadžihafizbegović.

 Hadžihafizbegović je kazao da je od Izetbegovića, između ostalog, naučio da se Bosnom ne vlada, već da se ona voli, zatim da je optimizam zdravlje duše, a da čovjeka nikada ne smije napustiti nada, jer bez nade čovjek možda živi, ali ne postoji.

U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor Pantanima, a glumci Mirza Mušija i Aldin Omerović su čitali odlomke iz djela Alije Izetbegovića i monodrame “Bukagije“.

Svečanoj Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana.

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, danas je i na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 16. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

 

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo