Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Radijski portret: Kako su oživjeli bosanski ljiljani? (AUDIO EMISIJA)

, Published in Društvo Featured

Profesor Enver Imamović je bosanskohercegovački arheolog i historičar, čovjek na čiju inicijativu su 1992. godine, ljiljani vraćeni na bosanskohercegovačku zastavu i grb, čovjek koji u najtežim godinama bio na čelu Zemaljskog muzeja i skupa sa saradnicima spašavao nacionalno blago BiH. Do početka rata je, kako kaže, bio tih i povučen, a vrijeme posvećeno naučnom radu, provodio uglavnom u svom kabinetu. A onda je došlo vrijeme agresije na BiH, vrijeme prvih barikada i pucanja po sarajevskim ulicama.


- „Odem u Predsjedništvo i kažem: „Slušajte, ne znate ko na koga puca, nemate obilježja.“ Oni kažu kažu šta će,kad nemaju (obilježja). Ja im onda kažem: „Imate kako nemate, ja ću vam ih donijeti.“

Prije početka rata, prisjeća se profesor Imamović, kada se raspala Jugoslavija i kada je svaka republika postala samostalna, kod nas se postavilo se pitanje koja će biti nova obilježja: grb, himna, zastava.

- „To je bilo u jesen 1991. godine. Kada je trebala bila javna rasprava, ja sam objavio jedan veliki tekst u Oslobođenju i predložio sam ona obilježja koja su bila u vrijeme srednjovjekovne Bosne. To su bila obilježja s ljiljanima.“

Parlament je na osnovu tog članka predložio komisiju koja će raditi na novim obilježjima. Komisiju su činili historičari, muslimani(Preporod), pravoslavci (Prosvjeta), katolici (Napretak), jevreji (La Benevolencija).

„Svi su, osim srpskog pravoslavnog društva Prosvjete, dali su svoj pristanak.“

Međutim, ubrzo počinje rat, članovi komisije napuštaju BiH, a profesor Imamović sam počinje raditi i osmišljavati nova obilježja. Sa svojim crtačem dizajnirao je državnu zastavu, grb, sva vojna obilježja, činove, pa i ordenje poput Zlatnog ljiljana.

 

„Ponosan sam da sam svom društvu i svojoj državi dao svoj doprinos u tom pogledu.“ – ističe profesor Imamović.

I nije to jedini doprinos profesora Imamovića njegovoj domovini. Obiman naučni rad posvećen Bosni i Hercegovini, objavljene knjige, naučni radovi, rad sa studentima – sve je to bio je razlog da mu bude dodjeljeno i priznanje profesora emeritusa.

Rođen u Fojnici, pred Drugi svjetski rat, odrastao je bez oca koji je poginuo, uz majku i šestero braće i sestara. Na ljubav prema historiji utjecala je, kako kaže, njegova moja majka, koja ga je od malih nogu uspavljivala pričama o kraljevima, princezama i banovima.

„Kad bih se još pet puta rodio, ja bih se opet za to zvanje opredjelio.“ – bez imalo dvoumljenja kaže profesor Enver Imamović.

Rate this item
(1 Vote)